Novo saznanje do kog su naučnici došli u vezi maslačaka, objašnjava njihovu uspešnost širenja.

Zagledani u livadu na proleće, možda vas se učinilo da jedan deo semena sa istog dela maslačka odoleva naletima vetra dok drugo odleće, dok već u sledećem trenutku kada on duva iz drugog pravca ostatak započinje svoj ples u vazduhu. Najnovija studija je pokazala da to ipak nije bila uobrazilja i da su semenke ovog cveta programirane da se oslobode u zavisnosti od vetra i njegovog pravca, ali i da odoleva onim koji duvaju iz nekog drugog.
Lete kako vetar duva ili ipak ne?
Ovaj fenomen je nešto što je zaintrigiralo naučnike predvođene Šildsovom. Zbog čega su rešili da izmere silu potrebnu da se počupa seme maslača uz pomoć žice na kojoj se nalazio lepak. Ispostavilo se da je ona prikupila većinu čupavih krajeva, ali pod različitim uglovima. Potom su rešili da ispitaju svako seme u uslovima dok ih vetar ili dečiji dah duva.
Seme maslačka je podložno strujanjima vazduha u zavisnosti od toga gde se nalaze na vrhu, otkriva biofizičar Džena Šilds sa Univerziteta Kornel. Tako će se perasto seme sa strane najlakše otpustiti i to pri slabom povetarcu. Ostatak će se držati dosta duže i najverovatnije dok se pravac vetra ne promeni.
Zaključak je da je semenje sa istog cveta podložno različitim tipovima vetra, što ih sprečava da svako ode istim putem. Ujedno ovo saznanje može objasniti zašto je ova biljka tako uspešna u svom "širenju".
"Ali jak vetar i dalje može da pošalje svo njegovo semenje u istom pravcu", objašnjava Šilds.