Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Šam dud, drvo koje čuva Pećku patrijaršiju već 750 godina

Na samo petnaestak metara od ulaza u portu Pećke patrijaršije na Kosovu i Metohiji, nalazi se najstarije zaštićeno stablo Srbije "šam-dud", koga je zasadio srpski arhiepiskop Sava Drugi, sin Stefana Prvovenčanog.

  Izvor: Foto: Zoran Stević / Wikimedia Commons

Zaštićeno stablo crnog duda "šam dud" (Morus nigra), koje je starije od 700 godina, pored svojih prirodnih vrednosti predstavlja i istorijski spomenik i zapis – kulturno dobro. Stablo crnog duda zasadio je srpski arhiepiskop Sava Drugi između 1263. i 1272. godine. Sava Drugi je po povratku iz Jerusalima prošao kroz pokrajinu Šam, u današnjoj Siriji, odakle je doneo sadnicu duda i zasadio je u porti Pećke patrijaršije.

  Izvor: Profimedia/Shutterstock
Foto: Shutterstock

Za vreme oluje 1957. godine viševekovno stablo raspuklo se na dva dela. Grane su polegle po zemlji, a zatim izrasle u dve krošnje. Uz glavno deblo, koje je pocepano na dva dela, razvila su se još tri izbojka sa razvijenom krošnjom. Tako je formiran originalan habitus starog duda

Povezane vesti

Povezane vesti

Ispod ovog duda je Arsenije Čarnojević 1690. godine održao sabor sa najviđenijim ljudima sa Kosova i Metohije, posle koga je odlučeno da srpski narod krene u veliku seobu za Vojvodinu. Prema rečima mati Haritine iz Pećke patrijaršije, drvo duda se i dalje razvija i raste.

Spomenik prirode "šam-dud" prvi put je zaštićen rešenjem Zavoda za zaštitu i naučno proučavanje prirodnih retkosti NR Srbije, 1957. godine kao prirodna retkost botaničkog karaktera. Uvažavajući njegove prirodne vrednosti određen je prvi stepen zaštite ovog spomenika prirode.

Prema podacima od pre nekoliko godina osnovno deblo šam dud je više od osam metara, obim drveta je 5,8 metara, a prečnik 1,9 metara.

Šam dud uspešno odoleva zubu vremena, ali je pitanje dokle će moći da se bori sa insektima koji stalno napadaju stablo duda, a prema navođenju posetilaca, grane drveta bi mogle da se polome ukoliko se skoro ne napravi konstrukcija koja će ih podupreti.

Izvor: Politika/Blic

Možda će vas zanimati i:

Povezane vesti

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka