Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Danas je Svetski dan nauke: 5 velikih izazova sa kojima se suočava u modernim vremenima

Dan kada se obeležava Svetski dan nauke za mir i razvoj je pravo vreme da se podsetimo problema sa kojima se suočava.

 SVetski dan nauke_1083503930.jpg Izvor: Shutterstock

Nauka je još od naših najranijih dana bila poput baterijske lampe koja nas vodi kroz neznanje, uvek osvetljavajući put ka napretku i razumevanju sveta oko nas. Svetski dan nauke, svakog 10. novembra, pruža izuzetnu priliku za razmišljanje kako o napretku, tako i o novim izazovima koji se javljaju u modernom društvu.

Trenutno je nauka potpuno uključena u pokušaj da garantuje najbolji kvalitet života za sve stanovnike planete. Кroz domišljatost, upornost i inovativnost, naučne oblasti iz dana u dan prevazilaze prepreke za koje se ranije smatralo da su nepremostive, utirući put ka svetlijoj budućnosti.

Ovo su neki od najvećih izazova sa kojm se trenutno suočava:

1. Medicina u vreme pandemija

Možete li zamisliti koliko bi pandemija COVID-19 bila drugačija bez efikasnog naučnog istraživanja vakcina? Moć nauke da se suoči sa neočekivanim pretnjama i zaštiti javno zdravlje je u poslednjih par godina došla u potpunosti do izražaja. Кonkretno, vakcine predstavljaju jedno od najefikasnijih sredstava u prevenciji zaraznih bolesti, jer su sposobne da nauče imuni sistem kako da prepozna i bori se sa različitim patogenima pre nego što izazovu bolest.

Tokom pandemije COVID-19, vakcine su bile društveno pozicionirane kao ključna odbrana od širenja virusa. Međutim, pandemija je pokrenula pitanja zaštite od bilo koje druge vrste bolesti i ponovne globalne vanredne situacije. Iz tog razloga, istraživanja javnog zdravlja moraju biti konstantna, kako bi suočeni sa novom neočekivanom pretnjom, odgovori bili što efikasniji.

2. Klimatska kriza postaje sve veća pretnja

Sa povećanjem emisije gasova staklene bašte i rastom industrijalizacije, klimatska kriza je postala jedan od najhitnijih globalnih izazova sa kojima se društvo suočava u 21. veku. Nauka igra ključnu ulogu jer je odgovorna za identifikaciju problema, uočavanje težine posledica i traženje rešenja koja uspevaju da se izbore sa ovom globalnom pretnjom.

Da bi se to postiglo, studije usmerene na klimatske promene moraju biti zasnovane na višedecenijskim istraživanjima i različitim naučnim disciplinama: kao što su klimatologija, geologija ili biologija. Ali, kada se problemi identifikuju, veliki izazov je da se problemi na pravi način predstave i da se predlože izvodljiva rešenja koja mogu da preokrenu do sada prouzrokovanu štetu. Iz tog razloga, istraživanje obnovljivih izvora energije i tehnologija su od suštinskog značaja da bi se osigurao kvalitet života svih stanovnika planete.

3. Nada leži u našim genima

Javno zdravlje može iznenada biti pogođeno velikim pandemijama, ali isto tako i lično zdravlje pojedinca. U tom kontekstu, genska terapija predstavlja nadu u budućnosti za lečenje teških stanja, što predstavlja veliki napredak u medicini koja se razvija decenijama, ali koja danas konačno počinje da daje plodove.

Genska terapija se zasniva na činjenici da je modifikacijom genetskog materijala određene individue moguće lečiti ili sprečiti bolest. Da bi se to postiglo, cilj je zameniti "defektne" gene drugim zdravim verzijama koje obnavljaju metabolizam i vraćaju telo u normalno stanje. Neki od glavnih ciljeva ove vrste terapije su lečenje anemije srpastih ćelija, cistične fibroze ili mišićne distrofije.

Međutim, iako je sve više uspešnih slučajeva primene genske terapije, ona i danas ostaje veliki izazov za nauku. Njena primena na svakog pacijenta je izazov, jer uključuje personalizaciju i prilagođavanje svakom slučaju posebno. Pored toga, i dalje postoje ekonomske prepreke za njegovu implementaciju, kao i etičke dileme.

4. Održiva poljoprivreda je jedan od imperaiva

Кako obezbediti hranu za stalno rastuću populaciju uz minimalne negativne uticaja na životnu sredinu i zaštitu prirodnih resursa? Pa, ovo je takođe jedno od pitanja koje naučnike dosta opterećuje. Кonvencionalna poljoprivreda je tokom istorije uspevala da obezbedi hranu za ljude, ali uglavnom na račun zemljišta, intenzivnog korišćenja resursa i degradacije životne sredine. Međutim, nastavak ovim putem predstavljao bi put u samouništenje. 

Iz tog razloga, nauka se ubrzano bavi razvojem poljoprivrednih tehnologija koje mogu pomoći u rešavanju ovih izazova. Na primer, genetskim inženjeringom su razvijeni određeni usevi otporni na štetočine, koji zahtevaju manje pesticida. Mnogo se ulaže u i promovisanje održivih praksi, kao što su organska poljoprivreda ili očuvanje zemljišta. 

5. Nalazimo se u eri digitalne reolucije

Jedan od najvećih i najaktuelnijih izazova za društvo u celini, jeste kako da živimo u harmoniji sa modernim tehnologijama. Digitalna tehnologija i veštačka inteligencija su revolucionisali oblasti kao što su naučna istraživanja, omogućavajući mnogo brže i efikasnije prikupljanje i analizu podataka, pored odlične globalne saradnje i mnogo brže diseminacije podataka.

Postojanje tolikog broja resursa izvlačenje vrednih i fundamentalnih informacija je mnogo lakša za oblasti kao što su genomika ili klimatologija. Međutim, zaštita ovih podataka takođe postaje potreba: u pogrešnim rukama, informacije mogu postati mač sa dve oštrice, koja ugrožava bezbednost i privatnost svih građana.

Možda će vas interesovati i:

BONUS VIDEO:

Pogledajte

00:48
Nauka i tehnologija povećavaju poljoprivredni razvoj Kine
Izvor: Kineska medijska grupacija
Izvor: Kineska medijska grupacija

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka