Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Nasin rover zabeležio još jednu 'Đavolju prašinu' na Marsu: Zašto je ovaj snimak iznenadio i naučnike?

Nasin rover Perseverance snimio je "Đavolju prašinu" na Marsu, u trajanju od 84 sekunde. Međutim, on nije ni približno isti kao desetine prethodno zabeleženih.

 Đavolja prašina na Marsu-0810282392.jpg Izvor: NASA/JPL-Caltech//SWNS / SWNS / Profimedia

Lutajući prašnjavom i pustom površinom Crvene planete, Nasin rover Perseverance je 30. avgusta naleteo na neobičan prizor koji su zabeležile i njegove kamere. Naime, na obližnjem grebenu je tutnjala oluja koju naučnici nazivaju "Đavolja prašina", brzinom od oko 19 km/h, čija širina je iznosila oko 60 m. Iako je na snimku vidljiv samo njegov donji deo u visini od 118 m, pretpostavka naučnika je da je on bio još viši.

Šta je Đavolja prašina?

Nastaje kada se ćelije toplog vazduha koje se kreću ka gore mešaju sa stubovima hladnijeg vazduha koji se spuštaju. Njihova pojava je uočena i na Zemlji, posebno na mestima koja su izuzetno suva i prašnjava - poput pustinja. Obično u širini imaju između  3 i 91 m, i između 152 i 305 m u visini.

"Ne vidimo vrh Đavola prašine, ali senka koju baca nam ukazuje na to kolika je mogla da bude njegova visina", rekao je Mark Lemon sa Instituta za svemirske nauke u Bulderu, Koloradu, i član naučnog tima Perseverance-a. "U većini slučajeva su u pitanju vertikalni stubovi. Ako uzmemo u obzir da je i ova Đavolja prašina tako konfigurisana, njegova senka onda ukazuje da je bio visok oko 2 km."

Ovo znači da je poslednji zabeleženi vrtlog na Marsu bio viši od američkih tornada, čija visina se u proseku kreće između 500 i 1.500 m. 

Za sada ostaje nepoznato zašto je ova Đavolja prašina bila toliko visoka, iako postoje teorije da su oni kod nas ograničeni oblacima, dok na Marsu takvih ograničenja nema. Prema nekim ranijim studijama, procene su da se na Marsu dnevno stvori na hiljade ovih vrtloga, koji variraju u veličini i jačini. 

Prema navodima Nase, njihovi roveri su konstantno u potrazi za istim, pa je tako rover Perseverance tokom 2021. godine po prvi put zabeležio i njihov zvuk. Naknadnim analizmama ovog snimka naučnici su uspeli da otkriju kako se čestice unutar vrtloga kreću što je dalje ukazalo na to kako se formiraju i rastu. 

Možda će vas interesovati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka