Živeo je u doba dinosaurusa, u ekstremnim uslovima i pored male veličine je opstajao.

Krajem krede, tačnije pre nekih 70 miliona godina, dinosaurusi su lutali našom planetom. Ovo je bio period neposredno pred početak njihovog izumiranja. Prostor koji se danas naziva formacija Prins Krik na modernoj Aljasci, se tada nalazio iznad arktičkog kruga. A ovo je značilo da su tu i tada vladali ekstremni vremenski uslovi i mrak gotovo četiri meseca bez prekida.
Iako na prvi pogled negostoljubivo područje, bio je dom jednoj minijaturnoj životinji.
Mikro miš iz krede
Prilikom ispiranja sedimenata iz Prins Krika, naučnici su jednom prilikom otkrili sitne čestice za koje su pomislili da je prašina. Međutim, kada su te malene tačkice stavili pod mikroskop, shvatili su da gledaju u minijaturne zube nekog davno izumrlog stvora.
Science break.
— Firecaptain and Jack (@Firecaptain16)August 12, 2023
Paleontologists working in northern Alaska have discovered a tiny fossil mammal that thrived in what was the coldest conditions on Earth 73 million years ago.
A fossilized Sikuomys mikros tooth about the size of a grain of sand seen under the microscope.pic.twitter.com/hNH4B18R8Y
Sikuomys mikros, je prema procenama naučnika, bio dugačak ne više od 10 cm, a težio je oko 10 g. Međutim, ovo ga nije sprečilo da živi u ledenim uslovima i to rame uz rame sa dinosaurusima.
Geolog Dželin Erbel sa Univerziteta Kolorado, proučavala je njegove zube veličine zrna peska i kako tvrdi svaki od njih je bio dugačak oko 1 mm: "Zanimljivo je zamisliti sve velike dinosauruse kako marširaju okolo pored životinje nalik rovki."
Međutim, kako njegov skelet nikada nije otkriven, nema mnogo drugih podataka o tome kako je njihov život ili ishrana mogla da izgleda. Jedino na šta naučnici mogu da se oslone, jesu slične životinje za koje danas znamo - i da nagađaju. Poređenjem sa voluharicama Erbel i njen tim smatra da ovaj mikro miš iz krede možda i nije hibernirao.
"Verovatno su prezimljavali tako što su ostajali budni i tražili hranu tokom cele godine, možda su se skrivali ispod lišća ili ispod zemlje, što mnogi sisari rade, i hranili se onim u šta mogu da zariju svoje zube", zaključila je ona.
Rad je objavljen u časopisu Journal of Systematic Palaeontology.
BONUS VIDEO: