U vodi, zemljištu, biljkama i brojnim organizmima nalaze se štetna jedinjenja koja se koriste u brojnim industrijama više od 80 godina.

Priča o per i polifluorovanim jedinjenjima (PFAS) počinje nečim što u nauci nije retko, ali traži vešto i pažljivo oko. Naime, radeći na sintezi novih jedinjenje 40-ih godina prošlog veka, hemičari kompanije "DuPont" nisu dobili šta su planirali, ali su uočili da pojedina jedinjenja pokazuju odbojnost i prema vodi i prema ulju. Čovečanstvo je dobilo novi patent komercijalnog naziva "Teflon". Jedinjenje kakvo priroda do tada, a ni kasnije, nije sintetisala. Tokom godina, na hiljade ovih jedinjenja su našla primenu u brojnim industrijama, za impregnaciju jakni i cipela otpornih na kišu, kao dodatak penama za gašenje požara, premazima unutrašnje strane pakovanja sveže hrane, u kozmetici, medicini, autoindustriji i telekomunikacionim uređajima. Međutim, PFAS sadrže jednu od najjačih kovalentnih veza u prirodi (ugljenik-fluor), što ih čini izuzetno otpornim na biorazgradnju i veliki je izazov njihovo uklanjanje iz životne sredine.

Krajem prošlog veka naučnici su utvrdili prisustvo PFAS jedinjenja u vodi, biljkama, hrani, krvi i majčinom mleku. Pandorina kutija je otvorena i poslednjih godina pronađeni su u vodi, zemljištu i brojnim organizmima. Nije iznenađujuće njihovo prisustvo u blizini fabrika koje su ih proizvodile, ali PFAS su detektovani i u veoma udaljenim krajevima, poput Arktika i Antarktika. Takođe, pojedina istraživanja ukazuju da je izlaganje PFAS jedinjenjima povezano sa štetnim efektima po zdravlje uključujući smanjenje odgovora imunog sistema, povišen holesterol, poremećaj hormona štitne žlezde, smanjenu težinu novorođene dece i dr. Zbog svega navedenog, upotreba ovih jedinjenja se sve više ograničava i propisuju se maksimalne dozvoljene koncentracije u hrani i vodi. PFAS jedinjenja su globalni izazov, a o njihovoj aktuelnosti govori i holivudski film, "Dark Waters", u kome je ekranizovana borba i danas aktivnog advokata Roberta Bilota sa kompanijom "DuPont".
Imajući u vidu veliku zabrinutost zbog ovog ekološkog izazova, grupa naučnika iz Srbije se okupila radi razvoja inovativnih strategija za rešavanje problema prisustva PFAS jedinjenja u životnoj sredini. Tim projekta PhytoPFAS, koji finansira Fond za nauku Republike Srbije, je multidisciplinaran i čini ga petnaest istraživača iz oblasti hemijskih, biohemijskih i fizičkohemijskih nauka sa četiri naučno-obrazovne institucije Univerziteta u Beogradu: Hemijski fakultet, Institut za hemiju, tehnologiju i metalurgiju (IHTM), Fakultet za fizičku hemiju i Medicinski fakultet.

Glavni cilj PhytoPFAS projekta je razvoj upotrebe biljaka (fitoremedijacija) za čišćenje zagađene životne sredine i uspostavljanje dobre osnove za primenu ove tehnologije u saradnji sa industrijom. Tim PhytoPFAS će ispitati mogućnost usvajanja PFAS jedinjenja upotrebom različitih biljaka u zemljištu i hidroponici. Nakon odabira najefikasnijih vrsta, biljke će se, pored laboratorijskog nivoa, testirati i na nivou pilota. Potom je u planu komercijalna primena osvojene tehnologije. Fitoremedijacija će moći da se primenjuje za sanaciju već postojećih zagađenja i prevenciju novih. Glavnu korist će imati šira populacija i industrija, jer će primena fitoremedijacije doprineti čistijoj i zdravijoj životnoj sredini, ali i efikasnijem korišćenju prirodnih resursa i smanjenju količine otpada.

Istraživači sa Hemijskog fakulteta i IHTM Univerziteta u Beogradu istovremeno koordiniraju još jednim značajnim projektom vezanim za PFAS jedinjenja, PFAStwin, koji finansira Evropska izvršna agencija za istraživanja, a u okviru koga se već ojačavaju kapaciteti Srbije za analitiku i bioremedijaciju PFAS jedinjenja.
Autor: Projektni tim PhytoPFAS