Analize uzoraka mesa divljih svinja u Bavarskoj, ukazale su na povećane nivoe radioaktivnog cezijuma u većini slučajeva.

Odavno je poznato da divlje svinje u jugoistočnoj Nemačkoj imaju visoke nivoe radioaktivnog cezijuma, što se često pripisuje katastrofi u Černobilju 1986. godine. Ali dok su se nivoi radioaktivnosti smanjili kod drugih životinja, iz nekog misterioznog razloga oni su opstali kod svinja, što je fenomen poznat kao "paradoks divljih svinja".
Prema najnovijim istraživanjima, za ovu pojavu su, pored Černobilja, krivi i testovi nuklearnog naoružanja izvedeni sredinom 20. veka, odnosno čini se da su zbog černobilske katastrofe i nuklearnih testova veprovi i dalje kontaminiran radioaktivnim materijalom kroz hranu, piše Sajnes Alrt.
Dve vrste nuklearnog zagađenja
Radioaktivno zagađenje koje dospe u životnu sredinu nakon nuklearnog akcidenta predstavlja značajnu pretnju ekosistemima. Posle katastrofe u Černobilju, koja se dogodila pre 37 godina, došlo je do povećanja radioaktivne kontaminacije cezijumom, posebno cezijumom-137, koji ima vreme poluraspada od oko 30 godina.
Ali vreme poluraspada mnogo stabilnijeg izotopa (cezijum-135), koji se može proizvesti nuklearnom fisijom, traje preko dva miliona godina. Prema dosadašnjim istraživanjima, odnos cezijuma-135 i cezijuma-137 može ukazivati na sam izvor cezijuma. Visok odnos ukazuje na eksplozije nuklearnog oružja, a nizak odnos ukazuje na nuklearne reaktore.
Zbog toga su radioekolog Feliks Štager sa Univerziteta Lajbnic u Nemačkoj i njegove kolege analizirali nivoe cezijuma u 48 uzoraka mesa divljih svinja koje su prikupili lovci iz 11 regiona Bavarske od 2019. do 2021. godine. Nivo radioaktivnog cezijuma u 88 odsto ispitanih uzoraka mesa bio je veći od nemačkog zakonskog praga.
Divlje svinje su i danas „radioaktivne”
Koristeći odnos cezijum-135 i cezijum-137, stručnjaci su utvrdili da je testiranje nuklearnog oružja odgovorno za 12 do 68 odsto kontaminacije u uzorcima. To jest, uprkos tome što je Černobil glavni izvor cezijuma u divljim svinjama, oko četvrtine uzoraka je imalo dovoljno značajan doprinos cezijuma iz testiranja nuklearnog oružja.
S obzirom da se divlje svinje hrane na specifičan način, kao što je traženje tartufa, apsorbovale su različite nivoe kontaminacije iz oba izvora, doprinoseći njihovoj kontinuiranoj "radioaktivnosti".
"Ova studija ilustruje da strateške odluke o sprovođenju atmosferskih nuklearnih testova pre 60-80 godina i dalje utiču na udaljena prirodna okruženja, divlje životinje i izvore ljudske hrane", zaključili su naučnici.
istraživanje je objavljeno u časopisu Environmental Science & Technology.
Izvor: Index
BONUS VIDEO: