Stručnjaci se nadaju da bi njihovo otkriće moglo ublažiti nedoumicu oko sto godina stare misterije koja je mučila i Čarlsa Darvina.

Kineski naučnici su objavili da su pronašli najstariji fosil pupoljka na svetu, čime je konačno potvrđeno da su cvetnice, ili skrivenosemenice, evoluirale desetke miliona godina ranije nego što se ranije mislilo. Stručnjaci se nadaju da bi njihovo otkriće moglo ublažiti nedoumicu oko sto godina stare misterije koja je mučila i Čarlsa Darvina.
Naime, ako najstariji fosil cveta nije stariji od 130 miliona godina, kako onda to da su samo 20 do 30 miliona godina kasnije skrivenosemenice počele da dominiraju ekosistemima? Darvina je naime mučilo pitanje - kako su skrivenosemenice tako brzo evoluirale?
Zagonetka koja je mučila Darvina
Ta je zagonetka dosta mučila Darvina i nikada nije pronašao zadovoljavajući odgovor. Ali u poslednjih nekoliko godina, neki delovi slagalice su ipak došli na svoje mesto.
Naime, stručnjaci iz Kine su 2016. pronašli "savršen cvet" koji datira iz perioda jure, pre više od 145 miliona godina. Fosilizirovana biljka imala je latice, ali i čašične listiće, kao i muške i ženske reproduktivne delove.
Godine 2018. u Kini je pronađen još jedan fosilizovani cvet, star oko 174 miliona godina. Poput moderne cvetnice, njeno seme je bilo potpuno zatvoreno u jajniku, piše Science Alert, a prenosiIndex.hr.

Poseban fosil
Međutim, nisu svi botaničari bili uvereni da se radilo o pravim skrivenosemenicama. Neki su smatrali da su ovi fosili bili previše primitivni da bi se smatrali cvećem, dok su drugi mislili da su njihove strukture previše složene za golosemenice; stariju vrstu biljke bez cveta i sa otkrivenim semenkama.
No, ovaj najnoviji fosil pupoljka, nazvan Florigerminis jurassica, mogao bi da pripada baš onoj prelaznoj fazi koju su naučnici tražili. Pronađen je u naslagama koje datiraju od pre više od 164 miliona godina i još je uvek u izvrsnom stanju.
Budući da je cveće krhke strukture, teško ga je pronaći među fosilima pre razdoblja krede. Stoga su prethodni pokušaji da se otkrije podreklo skrivenosemenica često opisani kao "kontinuirani zapis neuspeha". F. jurassica je jedinstveno otkriće jer njegov plod daje još jači temelj tezi da se zapravo radi o skrivenosemenici, a ne o golosemenici.
Istraživanje naziva A Jurassic flower bud from China objavljeno je u časopisu Geological Society, London.