Naučnici objašnjavaju d aih zbog svojih dugih kandži podseća na Edvarda Makazorukog.

Prilikom iskopavanja na farmi pirinča u južnom Brazilu, paleontolozi su došli do nalaza za koji se ispostavio da je do sada neotkrivena vrsta. Naime, pronašli su fosilne ostatke stvorenja koje je živelo pre otprilike 230 miliona godina, sa velikim kljunom i kandžama.
Vođa tima i paleontolog Rodrigo Miler sa Federalnog Univerziteta Santa Marija u Brazilu tvrdi da su njegove neobično duge kandže najverovatnije služile da se penje na drveće, ali i za hvatanje i komadanje plena.
Cientistas Brasileiros descreveram fósseis descobertos no Rio Grande do Sul que ajudam a esclarecer a origem evolutiva dos pterossauros a partir de arcossauros não-voadores do Triássico.
— Saber Atualizado (@AtualizadoSaber)August 16, 2023
Paleoarte: Caio Fantini | | Ancientpic.twitter.com/Yd5f8foFFB
Edvard Makazoruki iz trijasa
Naučnog imena Venetorapter gassenae, stvorenje je prema tvrdnjama naučnika živelo tokom trijasa. Pored spomenutih kandži koje su najverovatnije imale više funkcija, on je imao i dugačak, oštar kljun koji je koristio za "uvlačenje" insekata, manjih životinja, ali i voća i druge hrane.
Detaljne analize skeletnih ostataka su otkrile da je najverovatnije bio visok oko 70 cm i dug oko 1 m, takođe i da je u pitanju bila odrasla jedinka na osnovu karakteristika skeleta. Što ga je svrstalo u grupu gmizavaca poznatih i kao lagerpetidi, za koje je utvrđeno da su bili preci pterosaurusa.
"Izdužene kosti šake podržavaju krila kod pterosaurusa, tako da V. gassenae najverovatnije predstavlja prelaz lagerpetida ka pterosaurusima", otkrio je Miler. Ipak, on dodaje da bi za konačan zaključak bila potrebna dodatna istraživanja, kao i više skeleta ove vrste - na osnovu čega bi moglo da se kaže i šta je ovo stvorenje jelo, kako je tačno izgledalo i u kakvom okruženju je živelo.