U haotičnom svetu suočenom sa klimatskim promenama , dinosaurusi su morali da se prilagođavaju novonastaloj situaciji. Zubi novootkrivene vrste, sada rasvetljuju na koji način su oni to radili.

Pre oko 100 miliona godina, globalne temperature su bile dosta više nego danas. Razlog za to je bila vulkanska aktivnost koja je dovela do klimatskih promena, porasta nivoa mora i promena pejzaža. Ovo je sve uticalo i na živi svet, između ostalih i na dinosauruse koji su odjednom morali da se bore za hranu i teritorije.
Naučnici su sada otkrili jedan od najslikovitijih primera koji otkriva sve nedaće sa kojima su se ove izumrle životinje borile, i to u fosilnom zapisu Iani smithi, iskopanog u tzv. Groblju dinosaurusa u formaciji planine Kedar u Juti, SAD-u.
Excited to welcome Iani smithi to the world! Iani is our 3rd new#dinosaurfrom the@BLMNationalMussentuchit Mbr, UT (3+ on the way!) & helps fill data gaps at the dawn of the Late Cretaceous when Earth was becoming a 'super greenhouse,' part of our@NSFmid-Cretaceous projectpic.twitter.com/EvhtnUbZhp
— Lindsay Zanno (@ExpeditionLive)June 7, 2023
Borba za opstanak
Paleontolozi sa Državnog univerziteta Severne Karoline iskopali su dobro očuvan skelet mladunca spomenutog dinosaurusa - inače biljojeda - i otkrili da su njegove čeljusti prepune džinovskih zuba imale i do 12 grebenova. Neubičajena nalaz koji je ukazivao samo na jedno - bio mu je potreban svaki dodatni greben kako bi lakše kidao biljni materijal Severne Amerike tokom krede.
Razlog pojave ove neuobičajene karakteristike su bile spomenute promene sa početka teksta, a koje su dovele do naglog bujanja vegetacije. Što je primoralo I. smithi da im se prilagodi, a sve ovo je inspirisalo naučnike da mu daju latinsko ime koje ima veze sa starorimskim Janusom, bogom tnasformacija i promena, novih početka i završetaka.
"Znali smo da nešto slično živi u ovom ekosistemu jer su izolovani zubi iskopani na nekolik mesta, ali nismo očekivali da ćemo naići na tako prelep skelet", rekao je koautor studije, paleontolog Lindzi Zano sa Državnog univerziteta Severne Karoline.
Rezultati istraživanja su objavljeni u PlosONE.