Strašan sabljozubi predator se u periodu masovnog izumiranja od pre oko 250 miliona godina našao na vrhu lanca ishrane, ali njegova vladavina nije bila dugog veka.

Na prelazu sa perma na trijas jedan duži vremenski period usled klimatskih promena izazvanih erupcijama velikog broja vulkana, događale su se burne promene. Na kraju, sve ovo je rezultiralo Velikim umiranjem, kada je između 90 i 96 tadašnjih vrsta zauvek nestalo sa svetske pozornice. Međutim, neposredno pre toga u periodu od pre 252 miliona godina, pojavilo se jedno sabljozubo stvorenje koje se brzo pelo unutar lanca ishrane - od strane naučnika nazvano Inostrancevia africana.
Neočekivano otkriće
Fosili ove životinje su ranije nalaženi samo na teritoriji Rusije, zbog čega se ona smatrala endemskom. Ali kada je paleontolog Kristijan Kamerer iz Muzeja prirodnih nauka Severne Karoline otkrio neobične fosilne ostatke u južnoafričkom basenu Karo shvatio je da oni veoma liče na Inostrancevia-e iz Rusije.
Breaking! A newly discovered gorgonopsian in the Karoo, Inostrancevia africana, belongs to a genus hitherto only known from Russia.
— Palaeontological Society of Southern Africa (@PalPssa)May 23, 2023
This genus includes the largest top predator gorgonopsians known. It appears in the Karoo right before the end Permian mass extinction, 252 Ma.pic.twitter.com/j5KTkYUSr0
"Svi najveći predatori u kasnom permu u Južnoj Africi su izumrli mnogo pre masovnog izumiranja", rekla je Pija Vigliđeti iz Prirodnjačkog muzeja Fild u Čikagu. "Ovim otkrićem smo shvatili da je slobodno mesto u niši, na kratko zauzela Inostrancevia."
Drugim rečima, oni su putovali preko 11.000 kilometara tokom kasnog perma da bi "zamenili" endemske predatore po imenu rubidgeini. Iako je za sada nejasno koliko im je za to trebalo, ali i koliko dugo su se održavali kao vrhunski predatori u tom trenutku - naučnici tvrde da je njihova vladavina bila kratkotrajna.
Strašni mesožder je bio velikih proporcija i imao je tvrdu kožu poput nosoroga ili slona, stoga je podsećao na reptila.
Razlog zbog kog je ovo otkriće bitno je prema rečima načunika mogućnost ispitivanja izumiranja predatora tokom masovnih izumiranja. Što bi moglo da doprinese shvatanju na koji način se vrhunski predatori trenutno bore za opstanak, jer kako tvrde oni zbog veličina svojih tela, sporog sazrevanja i male gustine naseljenosti su prvi koji nestaju.
"Pokazali smo da se promena u kojoj su grupe životinja zauzimale vrһunske uloge predatora dogodila četiri puta tokom manje od dva miliona godina oko permsko-trijaskog masovnog izumiranja", rekao je Кamerer. "Ovo sugeriše koliko je ova kriza bila ekstremna."
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Current Biology.