Imao je velike zube i oči i bio je prilagođen lovu na močvarnom tlu, paleontolozi otkrili kako je izgledao drevni mesožder koji je bio stanovnik naše planete mnogo pre dinosaurusa.

Pre oko 400 miliona godina na Zemlji su po prvi put počeli da se pojavljuju tetrapodi, životinje koje po klasifikaciji spadaju u kičmenjake sa četiri noge. Kada i kako su tačno njihovi preci naselili kopno još uvek nije u potpunosti jasno, ali ono što je poznato jeste da je među njima živela i životinja koja je spadala u tetrapode, ali i da je njeno prirodno stanište bila voda.
U pitanju je Crassigyrinus scoticus, stvorenje čiji fosili su nalaženi prethodnih godina. Međutim, zbog veoma loše očuvanosti kostiju lobanje, paleontolozi su dugo razmatali kako je ovaj primordijalni mesožder izgledao. Sada su uz CT skeniranje i 3D rekonstrukcije konačno uspeli da "spoje" sve te sitne delove i rekonstruišu njegov izgled i otkriju neke bitne informacije o njemu.
Veliki zubi i snažna vilica...
Studija koju su sproveli naučnci sa Londonskog univerzitetskog koledža ukazuju da je drevna životinja imala ogromne zube i snažnu vilicu, kao i duguljasto tanko telo sa kratkim udovima. Drugim rečima podsećao je izgledom na moderne krokodile.
"C. scoticusbi je bio dugačak oko dva do tri metra, što se smatra prilično velikim za to vreme", otkriva glavna autorka studije Laura Poro sa Londonskog univerzitetskog koledža. "Verovatno se ponašao slično modernim krokodilima i vrebao ispod površine vode služeći se snažanim ugrizom prilikom lova."
So cool!
— Lorraine (Lorenne) Hétu Manifold (@ManifoldMusic)May 3, 2023
"Researchers have digitally reconstructed the skull of Crassigyrinus scoticus, a 330-million-year-old species, revealing a shape similar to a modern crocodile rather than the previously assumed tall skull."https://t.co/GeU2ZjC5rPpic.twitter.com/w79wjimIgl
Pored toga, na osnovu anatomije njegovog tela i velikih očiju koje su mu pomagale da bolje vidi u mutnoj vodi je zaključeno da je bio prilagođen za lov na močvarnom tlu.
Ono što još uvek predstavlja misteriju jeste njegova njuška u kojoj je uočena praznina, a neke od hipoteza za sada govore o tome da je u tom delu bio smešten organ koji mu je pomagao da otkrije električna polja i na taj način uspešnije lovi ili možda Džejkobsov organ - kao kod zmija, koji služi za lakšu detekciju različitih hemikalija.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Journal of Vertebrate Palaeontology.