Za sve je "kriva" erupcija vulkana koja se dogodila pre 67 miliona godina.

Tokom 19. veka u Indiji je otkrivena okrugla sfera prečnika 15 cm u čijem središtu se nalazio ahat. Ubrzo je, tako i kategorizovan i zaveden u Prirodnjačkom muzeju Ujedninjenog Kraljevstva. Sve dok 2018. godine taj isti ahat nije izložen - kada je privukao pažnju kustosa, Robina Hansena.
Naime, prvo što mu je zapalo za oko jeste bio gotovo savršen sferni oblik stene, a potom i tanak sloj oko kristala koji je sugerisao da je u pitanju fosilizovano jaje dinosaurusa.
Sparkly Rock in Museum Turns Out to Be 60-Million-Year-Old Dinosaur Egghttps://t.co/NxiGgFWdrS#agate#rockhoundpic.twitter.com/MVHe3Hxeom
— Terri Nakamura (@terrinakamura)April 1, 2023
Jaje titanosaurusa - najvećeg dinosaurusa koji je ikada hodao Zemljom
Čim ga je uzeo u ruke i detaljnije analizirao Hansen je shvatio da je veoma slično jajima titanosaurusa, kakva su pronalažena u Kini i Argentini. Pored toga u Indiji je tokom kasne krede živeo jako velik broj ovih dinosaurusa, a u prilog tome govori otkriće velikog broja njihovih gnezda.
"Koliko znamo, fauna dinosaurusa u Indiji tokom krede je bila brojna, iako nije bila naročito raznolika", rekao je paleobiolog Pol Baret iz Prirodnjačkog muzeja. I dodao kako su ovi džinovi visoki 37,5 m i teški 70 t imali slične reproduktivne navike kao moderne kornjače i krokodili, tj. usvojili su strategiju polaganja jaja manje veličine u većem broju, da bi ih potom prekrivali vegetacijom.
Pretpostavka je da se to dogodilo i u ovom slučaju, s tim što je područje u kom je jaje otkriveno bilo bogato vulkanima. Zato se sumnja da je tok lave uništio gnezdo, što je dalje pomoglo očuvanju jajeta i uništavanju embriona. Ali kako je u njega u jednom trenutku očigledno prodrla i voda bogata silicijumom u njegovoj unutrašnjosti je došlo do formiranja belo-ružičastog minerala ahata.