Novootkrivena vrsta letećih gmizavaca ima jednu karakteristiku koja do sada nije zabeležena kod pterosaurusa.

KREČNJAČKA formacija Vatendorf u Bavarskoj na jugu Nemačke poznata je po brojnim i dobro očuvanim fosilima iz perioda od pre oko 150 miliona godina. A poslednje u nizu otkriće, iskopano prilikom izučavanja blokova sa fosilima krokodila, tiče se posebne vrste letećeg gmizavca sa dugim kljunom prepunim zuba poput gustog češlja.
Naime, u pitanju je Balaenognathus maeuseri, koji pripada porodici pterosaurusa - grupi letećih gmizavaca koji su živeli tokom perioda trijasa, jure i krede. Ovi manje poznati rođaci dinisaurusa bili su specifični po tome da su vešti letači, zbog čega su dominirali praistorijskim nebom.
Welcome to#Balaenognathusmaeuseri by Martill and colleagues in "new pterodactyloid pterosaur with a unique filter‑feeding apparatus from the Late#Jurassicof#Germany"#Paleontology#Geology#Biologyhttps://t.co/xzhEGhaTMypic.twitter.com/DMMyJcY1qP
— Pedro Mocho ️ (@PD_Mocho)January 24, 2023
Novootkrivena vrsta se kretala kroz plićak i koristila svoj dugački kljun da ulovi škampe. Dok joj je njenih 480 zuba omogućavalo da se hrani po sistemu filtriranja i odvoja vodu od hrane, baš kao i kitovi danas. Međunarodni istraživački tim, koji je prevodio profesor Dejvid Martil sa Univerziteta u Portsmuntu je mišljenja da je pojava "kuka" na kraju zuba jedinstvena karakteristika, koja do sada nije bila zabeležena kod pterosaurusa.
After a long wait, I can now finally share my most recent commission for a new and bizarre- German pterosaur Balaenognathus maeuseri!
— Megan Jacobs (@MeganJPalaeo)January 23, 2023
Link to paper:https://t.co/UCOM5uIO8zpic.twitter.com/U4vNNIV9wm
"Oni su ove male udice najverovatnije koristili za hvatanje sićušnih škampa - pazeći da im ne uđu u grlo i da se ne zaglave među zubima." objasnio je Martil. I dodao da je naziv Balaenognathus s namerom uzet jer u grubom prevodu znači "kitova usta", i treba na simboličan način da opiše njihov stil hranjenja uz pomoć filtracije.