Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

U Transilvaniji otkrivena nova vrsta "patuljastog dinosaurusa": Imao je pljosnatu glavu i stanovao je na ostrvu

Autor Aleksandra Cvetić

Otkirće nove vrste tzv. "patuljastog dinosaurusa", naučnicima je pružio uvid u to koliko je raznovrstan bio biodivezitet tokom kasne krede na prostoru današnje Evrope.

 Paleontolozi_1770615185.jpg Izvor: Shutterstock / ilustracija

PRVA ASOCIJACIJA NA Transilvaniju kod većine su stari dvorci ispunjeni vampirima i ponekim vukodlakom, a uskoro će se izgleda ovom spisku pridružiti i nova vrsta patuljastih dinosaurusa. Naime, grupa istraživača koja je istraživala geološke formacije u rumunskoj oblasti Haceg je otkrila fosilne ostatke minijaturnih dinosaurusa kom su dali ime Transylvanosaurus platycephalus ili prevedeno na srpski jezik "reptil poljosnate glave iz Transilavnije".

Analize su pokazale da je T. platycephalus član porodice Rhabdodontidae, grupe ornitopodnih dinosaurusa biljojeda koji su živeli pre oko 70 miliona godina. Ovo je trenutak kada su na Zemlji, cvetne biljke evoluirale a sa njima i oprašivači. Masivni superkontinent Pangea se razdvojio na nekoliko manjih kontinenata, a teritorija kojom danas nazivamo Evropom je u stvari bio arhipelag sačinjen od mnoštva tropskih ostrva - nalik današnjoj Indoneziji. 

Upravo na jednom od tih ostrva čija površina je iznosila oko 80.000 kvadratnih kilometara, živela je novootkrivena vrsta - od koje su otkriveni samo fragmenti čeone kosti i donjeg dela lobanje. Ipak, ovo je paleontolozima bilo dovoljno da procene kako je bio dugačak samo 2m, da je imao spljoštenu glavu i da je živeo zajedno sa krokodilima i kornjačam. S druge strane ovaj nalaz ih jerazuverio u prethodne teorije koje su sugerisale da je raznovrsnost vrsta pre nego što je uopšte došlo do Velikog izumiranja značajno opala. 

"Sa svakom novootkrivenom vrstom opovrgavamo široko rasprostranjenu pretpostavku da je fauna kasne krede imala nizak biološki diverzitet u Evropi", objašnjava autor studije Feliks Avgustin sa Univerzitetu u Tibingenu. 

Prema istraživanjima sprovedenim za potrebe nove studije, paleontolozi su takođe primetili da su rođaci T. platicephalus pronađeni i na teritoriji današnje Francuske - koja je u to vreme takođe bila zasebno ostrvo. Pretpostavka je da se prilikom formiranja arhipelaga nivo mora menjao, pa da su se između ostrva formirali uzani kopneni prolazi koji su ovim životinjama omogućili da se šire s jednog na drugi i evoluiraju. Ali oni ne isključuju ni mogućnost da su uspevali da preplivaju male udaljenosti, jer kako Avgustin zaključuje reptili su poznati po tome da dobro plivaju još od rođenja. 

Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Vertebrate Paleontology. 

Možda će vas interesovati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka