Dlakavi puž, čiji ostaci su nađeni u ćilibru u Mjanmaru je naučnicima pružio uvid u evoluciju ovih mekušaca i razlog zašto su tokom mezozoika imali "frizuru".

OSTATAK IZ DOLINE Hukavng u Mjanmaru dužine između 1,50 i 2,00 cm, je pomogao naučnicima da shvate zašto su ova ljigava stvorenja nekada imala dlake po školjci iako nije prvi otkriveni primerak Cyclophoridae ugrađen u ćilibar star oko 99 miliona godina.
Analize sugerišu da im je ova dlaka pomogla da pređu iz vodene sredine i nastane se na kopno u periodu od pre 252 do 66 miliona godina - jer su one nastajale na najudaljenijim slojevima njihove ljuske, po imenu periostrakum. Drugim rečima, rastom ovih dlačica puževi su gubili dosta energije, što sugeriše da im je ova osobina pružala neku vrstu selektivne prednosti. Istraživači tim zato veruje da je njihova uloga bila da zadrže vodu u telima i da ih zaštite od isušivanja školjke, pružajući im mogućnost termoregulacije - baš kao i kod sisara.
Hairy snail discovered in 99-million-year-old amberhttps://t.co/CDFrfghTCd
— Lukas VF Novak (@animalculum)October 25, 2022
Archaeocyclotus brevivillosus sp. nov., a new cyclophorid land snail (Gastropoda: Cyclophoroidea) from mid-#CretaceousBurmese amber.pic.twitter.com/uawfnnZjz4
"Čekinje su takođe mogle da služe kao kamuflaža ili da štite puža od direktnog napada ptica ili grabežljivaca koje vrebaju u zemlji", objašnjava paleontolog sa Univerzieta u Bernu Adrijen Johum. "Možda su takođe igrale ulogu u termalnoj regulaciji puža tako što su dozvolile da se sitne kapljice vode zalepe za školjku, služeći na taj način kao neka vrsta klima uređaja. I na kraju, ne može se isključiti da su dlake pružale prednost prilikom seksualne selekcije."
Interesantan podatak je da je mjanmarski ćilibar "sačuvao" preko dve hiljade jedinstvenih vrsta od zaborava, uključujući delikatno cveće ili odlično očuUnuvane ostatke dinosaurusa - pružajući naučnicima priliku da proučavaju biodiverzitet mezozoika i popune praznine u evoluciju.
Studija je objavljena u časopisu Cretaceous Research.