Još od otkrića prvih fosila pleziosaurusa naučnici su smatrali da postoje dve vrste, ali najnovija studija koja se bavila proučavanjem zuba fosila iskopanog pre 27 godina je utvrdila da je ipak postojala još jedna.

TOKOM KREDE, dok su na našoj planeti još uvek gospodarili džinovi, svetskim morima je plivao ogroman gmizavac zmijskog vrata. On je svojim čeljustima nalik krokodilovim hvatao ribu i druga manja stvorenja u vodi. Naučnici ovo znaju jer su još krajem 19. veka iskopali prve fosile vijugavog morskog čudovišta po imenu pleziosaurusi. Međutim rezultati najnovije studije sugerišu da fosil iskopan 1995. godine u geološkoj formaciji Pijer Šale, predstavlja sasvim novu vrstu.
Životinja je nazvana Serpentisuchops pfisterae, što u prevodu na srpski znači "zmija sa likom krokodila". A ostaci dugi 7 metara, koji su iskopani pre više od 25 godina se danas mogu videti u paleontološkom muzeju Glenrok u blizini Kaspera u Vajomingu. Paleontolog Valter Skot Persons sa koledža Čarlston se u svojoj najnovijoj studiji objavljenoj u časopidu iScience bavio proučavanjem anatomije ovog stvorenja i uporedio ga sa druge dve vrste pleziosaurusa - one koji imaju dug, zmijski vrat sa malom glavom ili kratak vrat i dugu vilicu nalik na krokodilovu. Međutim u ovom slučaju se ispostavilo da čudna zver predstavlja mešavinu obe.
Really excited by the new long-necked polycotylid#plesiosaurSerpentisuchops pfisterae, described by Persons et al. in A long-snouted and long-necked polycotylid plesiosaur from the Late#Cretaceousof North America, paper is#OAand here ...https://t.co/boJXCrSMn4#fossilspic.twitter.com/hYmbSiABax
— Darren Naish (@TetZoo)September 26, 2022
Interesantan podatak je da iskopani ostaci predstavljaju 35 posto njegovog tela -lepo očuvanu donju vilicu, veći deo lobanje, kompletan vrat, pršljenove, većinu repa i neka rebra. Međutim, delovi tela koje je koristio za plivanje nikada nisu oktriveni, pored toga Persons je svoju analizu usmerio na proučavanje njegovih zuba.
Although plesiosaurs are most commonly found in marine deposits, Alberta sites have yielded fossils in freshwater environments for over a century. Check out our Dr. Donald Henderson’s response in this@cbcradiostory:https://t.co/9PKZKrHnWS
— Royal Tyrrell Museum of Palaeontology (@RoyalTyrrell)September 24, 2022
© Andrea Elena Noriegapic.twitter.com/j4FPRkoPU8
Na lokaciji bogatoj škriljcima, nađeni su ostaci 19 zuba od kojih se samo jedan nalazio u vilici, dok su ostali bili izmešani sa drugim delovima tela. Međutim, kako Persons tvrdi prisustvo ovog jednog korena u vilici je nakon analize potvrdio da i ostali zubi pripadaju fosilu na kom su nađeni - a ne nekom drugom pleziosaurusu. On dodaje da dugi, konusni zubi nemaju nazubljene ivice, tako da je očigledno kako oni nisu služili da se njima grizu debele kosti ili salo. Umesto toga oni su imali samo jednu funkciju, da ubadaju i probadaju plen, što ukazuje da su najverovatnije lovili manje ribe i glavonošce koji se nisu puno borili.
Ovo novo otkriće ukazuje da je u pitanju potpuno novi ekotip -životinja koja je specijalizovana za određene stvari - zbog čega se razlikuje od svih ostalih pleziosaurusa koji su postojali u isto vreme. Ona je morala da se adaptira i da uradi nešto drugačije, kako bi lakše preživela među drugim životinjama sa kojim je delila okolinu.