Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

10 najneverovatnijih praistorijskih životinja koje su hodale i vladale Zemljom

Autor Kalina Fraga

Najveće, najopasnije i najpoznatije - ove praistorijske životinje su nekada lutale - i vladale - Zemljom

 Megatherium: Džinovski kopneni lenjivac Izvor: JAIME CHIRINOS / Sciencephoto / Profimedia

Hiljadama godina, ova ogromna stvorenja su hodala Zemljom, sve dok klimatske promene — ili prvi ljudi — nisu ubrzali njihovu smrt.

Ove praistorijske životinje su nekada lutale - i vladale - Zemljom.

Možda će vas zanimati i:

Glyptodon: Praistorijski armadilo veličine automobila

Pre između 5,3 miliona i 11.700 godina, Zemljom je hodalo neobično stvorenje zvano gliptodon - što znači "izdubljeni zub".

Dugačak 3 metra i težak čak oko 1800 kilograma, ovaj "džinovski oklopnik" živeo je u sadašnjoj Severnoj i Južnoj Americi. Iako je gliptodon imao snažan rep i oklop na leđima koji je činilo oko 1000 ploča, verovatno je živeo prilično mirno. Biljojed je uglavnom jeo travu i nije morao da brine o krvavim sukobima oko divljači.

Ali gliptodon je morao da se brani - čak i od drugih gliptodona - ako je to bilo potrebno. Njegov moćni rep mogao je da zdrobi ljudsku lobanju, a leđa poput okolopa bila su snažan štit, piše ATI.

 Glyptodon
Glyptodon
Izvor: Shutterstock

Na osnovu oštećenja pronađenih na fosilima oklopa gliptodona, naučnici veruju da su se životinje često međusobno tukle udarajući po leđima onu drugu snažnim repom.

Ova drevna životinja često je morala da se bori i sa ljudima. Rani lovci su verovatno vrebali gliptodona zbog mesa i oklopa. Međutim, da bi ga ubili, morali su da ga okrenu na leđa - što nije bio lak zadatak - i kopljem probode njegov meki donji stomak.

Vladavina gliptodona je okončana ubrzo nakon poslednjeg ledenog doba. Klimatske promene i agresivan lov doveli su do izumiranja džinovskog armadila, a danas samo masivne kosti govore o njihovom postojanju.

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka