Naučnici tvrde da boravak u svemiru predstavlja ogroman izazov za ljudsko telo.

Najnovija studija se bavila istraživanjem uticaja mikrogravitacije na kosti astroanuta i utvrđivanja da li dolazi do delimičnog ili potpunog oporavka nakon godinu dana provedenih na Zemlji. U istraživanju je učestvovalo 14 astronauta i 3 astronautkinje čija prosečna starost je iznosila 47 godina, od čega su u proseku pet i po meseci proveli u svemiru.
Da li je oporavak moguć?
Glavni autor studije i professor Li Gabel sa Univerziteta u Kaljariju objašnjava da su prethodne studije već sugerisale da usled boravka u svemiru dolazi do gubitka koštane mase. Međutim, sada je glavni cilj bio da se utvrdi da li su se kosti astronauta nakon godinu dana od povratka iz misije oporavile i u kojoj meri.
“Astronauti su doživeli značajan gubitak kostiju tokom šestomesečnih svemirskih letova, gubitak koji bismo očekivali da vidimo kod starijih odraslih tokom provedene dve decenije na Zemlji, dok su povratili samo oko polovinu izgubljenog nakon godinu dana od povratka.”, rekao je Gabel.
Rezultati sugerišu da su astronauti po povratku na Zemlju imala u proseku 2,1 odsto manju mineralnu gustinu u tibiji, kao i da je njih devet nepovratno izgubilo deo koštane mase.
“Tokom svemirskog leta, koštane strukture se tanje i na kraju se neke od njih odvajaju jedna od druge. Kada se astronaut vrati na Zemlju, preostale koštane veze mogu da se zgusnu i ojačaju, ali one koje su se odvojile u svemiru ne mogu da se ponovo spoje i izgrade, na taj način struktura kostiju kod astronauta ostaje trajno izmenjena”, objasnio je Gabel.
Mikrogravitacija ostavlja ozbiljne posledice na naša tela
Putovanje u svemir predstavlja ogroman izazov za ljudsko telo, a najnovije studije sugerišu da će svemirske agencije morati ozbiljnije da se pozabave ovim problemom. Ako se uzmu u obzir NASA-ine najave da će 2025. godine poslati ljude nazad na Mesec - što predstavlja uvod u buduće misije na Marsu - od ključne važnosti je da se što pre otkrije na koji način mikrogravitacija utiče na naša tela, kao i da li je moguće sprečiti negativne posledice.
Poznato je da kardiovaskularni sistem trpi ogromne pritiske, jer bez gravitacije koja "vuče krv" ka našim stopalim, ona se nakuplja u gornjem delu tela - što može bitno da utiče na srce ali i vid.
“Zračenje je takođe veliki zdravstveni problem za astronaute, jer što se više udaljavaju od Zemlje to je veća izloženost koja povećava rizik od raka“, upozorio je Gabel.
Utvrđeno je takođe i da je dužina boravka izuzetno važna, jer što više vremena ljudsko telo provede u svemiru to je manja verovatnoća da će se njegove kosti oporaviti nakon što se vrati. Prema tvrdnjama naučnika, jedan od efikasnih načina da se ovo spreči su vežbe tokom leta. Ipak, zaključak je da još dosta toga ne znamo kada je u pitanju uticaj mikrogravitacije na na zdravlje ljudi, što predstavlja ozbiljan zadatak koji će naučnici morati detaljnije da istraže u budućnosti.