Najnovija studija sugeriše da komarce privlači supstanca koja se može naći u parfemima ali i crevima ljudi.

Naučnici godinama pokušavaju da otkriju na koji način komarci biraju svoje žrtve. Pored toga što njihov ubod može da bude neprijatan i svrbi, komarci su prenosioci smrtonosnih virusa. Za naučnike koji se bave proučavanjem ovih insekata, bolje razumevanje interakcija virus-domaćin pomaže u prevenciji i lečenju zaraznih bolesti koje prenose.
Imunolog Penghua Vang sa Univerziteta Konektitkat, tvrdi da su on i njegov tim u novoj studiji otkrili da pojedini virusi mogu da promene miris tela osobe, čineći ga privlačnijim komarcima.
Virusi i mirisi
Dosadašnja mnogobrojna istraživanja su potvrdila da komarci lociraju potencijalnog domaćina koristeći se raznovrsnim spektrom senzornih znakova, a neki od njih uključuju telesnu temperaturu i ugljen-dioksid koji se oslobađa iz našeg daha. Ipak, kako naučnici tvrde i mirisi takođe igraju određenu ulogu.
Prethodna laboratorijska istraživanja su otkrila da miševi zaraženi malarijom imaju izmenjen miris koji ih čini privlačnijim za komarce. Imajući to na umu, Vang i njegov tim su rešili da istraže da li i drugi virusi koje prenose komarci - kao npr. denga i zika - takođe mogu da promene miris tela domaćina kako bi ih učinili privlačnijim za komarce, kao i da li postoji način da se te promene spreče.
"Da bismo ovo istražili, stavili smo miševe zaražene denga ili zika virusom, neinficirane miševe i komarce u jedan od tri kraka staklene komore. Kada smo pustili vazduh da cirkuliše kroz komore miševa, da bi smo usmerili njihove mirise ka komarcima, otkrili smo da je više komaraca odlučilo da leti prema zaraženim miševima nego prema neinficiranim", kaže Vang.
Da bi identifikovali miris, izolovali su 20 različitih gasovitih hemijskih jedinjenja iz mirisa koji su emitovali zaraženi miševi. Tako su otkrili da tri gasovita hemijska jedinjenja stimulišu značajan odgovor u antenama komaraca. Dok jedan, poznat pod imenom kao acetofenon privlači neuporedivo najviše komaraca.
Daljim analizama, Vang i njegov tim su utvrdili da mirisi prikupljeni iz pazušnih jama pacijenata zaraženih denga groznicom, sadrže više acetofenona nego što je to slučaj sa zdravim ljudima. Kada su aplicirali mirise pacijenata sa denga virusom na jednu ruku volontera, a mirise zdrave osobe na drugu, ispostavilo se da su komarce više privlačile ruke sa mirisom obolelog od denga groznice, kaže Vang.
Zaključak naučnika je da ovi rezultati sugerišu kako su denga i zika virusi u stanju da povećaju količinu acetofenona koji proizvodi i oslobađa telo domaćina, što ih čini još privlačnijim za komarce.
Acetofenon u organizmu
Američki naučnici su potom rešili na koji način virusi povećavaju količinu acetofenona koji privlači komarce u telima njihovih domaćina.
"Acetofenon, osim što je hemikalija koja se obično koristi kao miris u parfemima, takođe je metabolički nusproizvod koji obično proizvode određene bakterije koje žive na koži i crevima ljudi i miševa. Zato smo se pitali da li to ima veze sa promenama u vrsti bakterija na koži", objašnjava Vang.
Da bi testirali ovu ideju uklonili su bakterije sa kože i creva zaraženih miševa pre nego što su ih izložili komarcima. Rezultati su ukazivali da su miševi sa manje bakterija i dalje privlačili komarce ali neuporedivo manje.
"Kada smo uporedili sastav bakterija kože inficiranih i neinficiranih miševa, otkrili smo da je uobičajena vrsta bakterija u obliku štapa - Bacillus, glavni proizvođač acetofenona i da je bio značajno povećan kod inficiranih miševa. To je značilo da virusi denga i zika mogu da promene miris svojih domaćina promenom mikrobioma kože", objašnjava Vang.
Sledeći korak u istraživanjima naučnika je da pokušaju da ponove iste rezultate u testiranju na ljudima i da istraže da li vitamin A ili njegovi dijetetski derivati mogu da smanje privlačnost komaraca kod ljudi zaraženih zika i denga groznicom, što bi posledično smanjilo zaražavanje bolestima koje prenose komarci, kako piše Science Alert.