Pitanje koje nam zimi svima prolazi kroz glavu je: da li sneg na neki način može da utiče na zaustavljanje ili širenje zaraze novim virusom korona?

Sneg inače pomaže da se vazduh očisti od zagađenja. Pahulja se stvori kada se kapljica vode zamrzne u vazduhu. Tokom tog procesa, sitne čestice vazduha koje eventualno sadrže viruse, zalepiće se na pahulju, a kada pahulja postane dovoljno teška pašće na zemlju. Zbog toga je nakon snega vazduh obično čist i svežiji.
Međutim, to ne znači da pahulja može da zamrzne ili ubije virus. Virusi imaju opseg temperatura na kojima opstaju, a koji zavisi od njihovog omotača, odnosno sloja lipida koji okružuje virus.
Kako kažu naučnici iz Pekinga, ne smetaju svim virusima niske temperature, a kako je ovaj virus nov, stručnjaci još uvek ne mogu da tvrde kakav uticaj sneg ima na njega.
I australijanci su se nedavno ponadali da će zima koja stiže "ubiti" koronu, ali su njihovi stručnjaci objasnili da nije baš tako.
"Istraživanja o korona virusu i dalje traju, ali moramo da primetimo da se on proširio po celoj planeti, bez obzira na to u kojoj klimatskoj zoni se nalazi. To sugeriše da virus nije toliko podložan promenama temperature", rekao je pulmolog Tom Kocimbos iz Melburna, a prenosi Mondo.
Do sada se korona virus po Evropi prenosio tako što su ga u svoje zemlje doneli ljudi koji su doputovali iz žarišta. U nekima od tih zemalja u koje je donet virus je veoma toplo u ovom trenutku, dok je u drugima, hladno. Dakle, dosta toga zavisi od imunološke slike stanovništva, dodaje doktor Meru Šil sa Nacionalnog instituta javnog zdravlja i epidemiologije Australije.
"Mi još uvek ne znamo dovoljno o ovom virusu da bismo znali da li reaguje na vremenske uslove. Ali postoje indikacije da je presudno kakav imunitet imaju stanovnici neke zelje u kojoj virus hara, a ne to u kakvim vremenskim uslovima žive", navodi ona za "Gardijan".
Stručnjaci širom sveta savetuju da je najbolje ostati kod kuće, i izbegavati kontakt sa ljudima, kao i redovno i detaljno prati ruke.