Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Opasnost se krije u vazduhu: Mentalne bolesti su češće na ovim područjima

Zemlje sa najgorim kvalitetom vazduha imaju veće šanse da njihovi stanovnici obole od bipolarnog poremećaja i depresije, otkrilo je istraživanje.

  Izvor: Foto: Shutterstock

Zagađenje vazduha može da poveća rizik od ozbiljnih mentalnih bolesti kao što je depresija, otkrili su naučnici u novoj studiji koja povezje mentalno zdravlje s kvalitetom vazduha.

Veća pojava bipolarnog poremećaja i drugih bolesti otkrivena je u regijama Sjedinjenih Država i Danske u kojima je posebno loš kvalitet vazduha, navodi se u saopštenju naučnika sa Univerzitetau Čikagu objavljenom u časopisu PLOS Biology.

Naučnici su proučavali podatke iz kompanije za zdravstveno osiguranje o 151 miliona ljudi i usredsredili su se na učestalost bipolarnog poremećaja, teške depresije, poremećaja ličnosti i šizofrenije, kao i epilepsije i Parkinsonove bolesti.

Povezane vesti

"Te neurološke i psihijatrijske bolesti - tako skupe i u finansijskom i u socijalnom pogledu - izgleda da su povezane s okolinom, posebno kvalitetom vazduha ", rekao je biolog Atif Kan.

Naučnici su uporedili zdravstvene podatke s kvalitetom vazduha na temelju podataka američke Agencije za zaštitu okoliša.

U regijama s najlošijim kvalitetom vazduha šest odsto više ljudi patilo je od teške depresije nego u područjima s dobrim kvalitetom vazduha. U slučaju bipolarnog poremećaja, stopa učestalosti bila je 27 odsto viša.

U drugom delu studije naučnici su analizirali dansko lečenje više od 1,4 miliona ljudi rođenih u Danskoj između 1979. i 2002. i podatke o okolini.

Povezane vesti

Tu je stopa teške depresije u područjima s velikim zagađenjem vazduha bila 50 odsto viša nego u područjima s čistim vazduhom. Naučnici su takođe otkrili veće stope drugih mentalnih bolesti u Danskoj: 162 odsto za poremećaj ličnostii 148 odsto za šizofreniju. Za bipolarni poremećaj porast od 24 odsto bio je sličan američkim podacima.

Međutim, studiju je kritikovao Džon Jonidis sa Univerziteta Stenford u Kalifiorniji, koji je u komentaru u PLOS Biology rekao da je bilo "značajnih nedostataka". Tako su na primer u američkom delu studije podaci o okolini bili iz razdoblja od 2000. do 2005. dok su dijagnoze bolesti bile od 2003. do 2013.

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka