Volter Kenon, fiziolog i istraživač sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Harvard, je 1942. godine objavio akademski rad pod naslovom koji podseća na naslov nekog horor filma - "Vudu smrt".
Međutim, Kenon je bio u potpunosti ozbiljan. U radu je tvrdio da istorijski podaci o natrpirodnim smrtnim slučajevima, uključujući i one navodno izazvane vudu kletvama, uopšte nisu bili natprirodni. Umesto toga, Kenon kaže da je moguće da su žrtve preminule zbog sopstvenog straha.
Kenon je bio naučnik koji je skovao frazu "bori se ili beži", koncept koji se još uvek koristi kao termin za raznolikost bioloških promena, kroz koja naša tela prolaze kada su suočena sa stresnom situacijom. Dakle, jasno je imao uvid u to kako reagujemo na strah.
"Strah, kao što je poznato, jedan je od duboko usađenih i dominantnih emocija", napiso je Kenon. "Često se samo sa poteškoćama može iskoreniti. Povezan je sa dubokim fiziološkim poremećajima rasprostranjenih u organizmu. Postoje dokazi da neki od ovih poremećaja, ako traju, mogu štetno da deluju".
U to vreme, Kenon je znao da strah može da izazove poplavu hormona koje mogu da telo, a posebno srce, dovesti u neravnotežu, kao i da strah može dovesti osobu do toga da izbegava hranu i vodu, a kasnije je odvede u preranu smrt. Zahvaljujući njegovoj reputaciji, doktorova teorija nije bila smešna.
Bilo je potrebno nekoliko decenija daljih istraživanja kardiovaskularnog sistema kako bismo shvatili kako strah i stres preplavljuju celo telo. A tek devedesetih godina prošlog veka su doktori otkrili bolest srca koja ubija i savršeno zdrave ljude. Stresom indukovana kardiomiopatija, ili sindrom slomljenog srca.