Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Šta psi zaista misle o nama?

Za 30.000 godina, koliko čovek i pas žive zajedno, pas je postao popularan i voljen kućni ljubimac, a naučnici ispitiuju mozak psa kako bi pokušaju da istražili kako ove životinje vide ljudsku vrstu.

  Izvor: Foto: Profimedia

Mahanje repom, sedenje u krilu, krađa jastuka i sl. pokazuju nam da nam psi zasigurno uzvraćaju ljubav. Međutim, kako psi ne mogu da kažu šta se događa unutar njihove krznate glave, kako možemo biti sigurni da nas stvarno vole? Zapravo, možemo! Zahvaljujući nedavnom razvoju novih tehnologija slikanja mozga, možemo dobiti bolju sliku o tome što se događa u psećem mozgu.

Povezane vesti

Povezane vesti

Povezane vesti

Tako je, naučnici proučavaju pseći mozak. I ono što istraživanja pokazuju pozitivno je za sve vlasnike pasa: ne samo da nam psi uzvraćaju ljubav, nego nas i vide kao članove svoje porodice. Izgleda da se psi više oslanjaju na ljude u zadobijanju privrženosti, ljubavi i zaštite, nego na vlastitu vrstu.

Najnoviji i najdirektniji dokaz da su psi beznadežno posvećeni ljudima dolazi iz nedavnog istraživanja i slikanja psećeg mozga, orijentisanog na procesuiranje mirisa u mozgu. Stručnjaci za životinjsku kogniciju sa Univerziteta Emori dresirali su pse da mirno leže za vreme magnetne rezonance kako bi izmerili njihove neurološke odgovore na mirise pasa i ljudi, i poznatih i nepoznatih. Psi se kroz svet kreću pomoću nosa, pa je moguće da će uvid u procesuiranje mirisa dati nove dokaze o društvenom ponašanju. Naučnici su otkrili da aroma vlasnika zapravo aktivira "centar za nagrade" u psećem mozgu. Od svih neodoljivih mirisa koje su mogli da onjuše, psi su postavili ljudski miris kao prioritet nad svim ostalim.

Ti rezultati podudaraju se s još jednim neurološkim istraživanjem pasa koje su proveli istraživači sa Univerziteta ELTE u Budimpešti. Oni su proučavali moždanu aktivnost pasa u odnosu na različite ljudske i pseće zvukove, poput glasova, lajanja, beznačajnog gunđanja i uzdaha obe vrste. Pre ovog istraživanja nismo imali pojma šta se događa unutar psećeg mozga kada ljudi prave buku. Između ostalih iznenađujućih činjenica, istraživanje je pokazalo sličnosti u načinu na koji pas i čovek reaguju na emocionalno obojene glasove i zvukove. Istraživači su dokazali da veseli zvukovi podstiču i pozitivno utiču na auditivni korteks kod obe vrste. Ta zajednička osobina govori nam o jedinstvenom komunikacijskom sistemu koji izgrađuje vezu između psa i čoveka. Ukratko – psi ne poprimaju samo naizgled suptilne promene raspoloženja, već su zbog načina na koji su povezani s ljudima fizički osetljiviji i podložniji i za najmanju promenu raspoloženja.

Povezane vesti

"Vrlo je važno i zanimljivo razumevanje tog alata koji omogućava uspešnu vokalnu komunikaciju između dve vrste”, rekao je Atila Andiš neurolog i autor ovog istraživanja. „Zapravo nam nije bilo potrebno slikanje mozga da bismo videli da komunikacija između pasa i ljudi uspeva, ali bez tog slikanja ne bismo razumeli zašto funkcioniše. Sada zaista počinjemo da shvatamo zašto."

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka