Jezgro Marsa je manje nego što se mislilo, a sastav drugačiji od Zemljinog - šta to govori?

Istraživanje čiji fokus je bio unutrašnjost Marsa je otkrilo nove detalje vezane za ovu planetu.

Međutim, oko 20 posto Marsovog jezgra se sastoji od elemnata poput sumpora, kiseonika, ugljenika i vodonika - elmenata koji ovde ima duplo više nego u našem jezgru.

"Najdublji regioni Zemlje i Marsa imaju različite kompozicije - verovatno rezultat uslova i procesa koji su delovali kada su se planete formirale i materijala od kojih su napravljene", rekla je seizmolog Džesika Irving sa Univerziteta u Bristolu u Engleskoj.

S druge strane tu je i veličina Marsovog jezgra, za koja su istraživanja utvrdila da iznosi oko 3.560-3.620 km, što je za oko 20 do 50 km manje nego što se ranije mislilo.

Jezgro čini bitnu razliku

Navedeni podaci otkrivaju da je jezgro Marsa manje od Zemljinog, što može činiti bitnu razliku po pitanju toga da li će na njemu nastati život ili ne. Pre svega jer jezgro predstavlja ključ u stvaranju magnetnog polja, koje je izuzetno važno i između ostalog štiti planetu od štetnih kosmičkih zračenja.

"Planete i meseci nalik Zemlji imaju silikatne, stenovite spoljašnje slojeve i metalno jezgro kojim dominira gvožđe. Jedan od najvažnijih načina na koji jezgro može da utiče na nastanjivost je stvaranje planetarnog dinama", objasnila je Irving. I dodala kako ga Zemlja ima, ali Mars ne, bar ne milijardu godina unazad.

Nasa je u decembru prošle godine penzionisala svoj lender InSight zbog prašine na njemu, koja je sprečavala da se baterije dopune. Ali naučnici ističu da je njegova misija bila i više nego uspešna u otkrivanju strukture i unutrašnjosti Marsa.

Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.