Prateći trag vode kroz svemir i način na koji je ona dospela do naše planete, naučnici su otkrili planetu udaljenu na 1.300 svetlosnih godina od nas koja im je privukla pažnju. Ili preciznije rečeno njen disk.

U ŽELJI da otkriju poreklo vode na Zemlji, Džon Tobin, astronom Nacionalne radioastronomske opservatorije Nacionalne naučne fondacije i kolege su koristile ALMA teleskop u Čileu kako bi izmerili njen hemijski potpis i put u svemiru. Ono što je interesantno jeste da je su oni ovom prilikom proučavali "verziju" u kojoj je jedan od atoma vodonika zamenjen deuterijumom tj. teškim izotopom vodonika.
Razlog za ovako nešto, pre svega leži u činjenici da se ovakva vrsta vode formira u različitim uslovima. Slične studije su već ranije sugerisale da je voda na nekim od kometa koje se kreću kroz Sunčev sistem slična vodi na Zemlji, a to ukazuje da su upravo ove kosmičke stene bile te koje su donele tečnost na nju. Međutim, ono što je ranije nedostajalo jeste veza između zvezda i kometa.
"Do sada je lanac vode u razvoju našeg solarnog sistema bio prekinut", objasnio je Tobin. "V883 Orion je karika koja nedostaje u ovom slučaju. Sastav vode u njegovom disku je veoma sličan sastavu kometa u našem solarnom sistemu."
Zašto je ispitivanje vode u disku V8333 Oriona važno?
Zahvaljujući osetljivosti ALMA teleskopa i sposobnosti da uoči čak i najsitnije detalje, istraživači su uspeli da ispitaju vodu i odrede njen sastav, kao i da mapiraju njenu distribuciju unutar diska. Ono što su zapazili jeste da disk sadrži količinu vode i do 1.200 puta veću od sveukupne količine vode na Zemlji.
Pored toga, analize su im otkrile da voda iz diska V8333 Oriona ostaje nepromenjena tokom svake faze - od protozvezde do protoplanetarnog diska i kometa. Što kako tvrde dokazuje da je voda u planetarnim sistemima nastala pre milijardu godina, i to mnogo pre Sunca, planeta i kometa.
"Već smo znali da ima dosta vodenog leda u međuzvezdanom prostoru [ali] rezultati pokazuju da se ova voda direktno ugradila u Sunčev sistem tokom njegovog formiranja. Ovo je uzbudljivo jer sugeriše da su i drugi planetarni sistemi trebali da prime velike količine vode.", rekao je jedan od autora Merel van Hof, astronom sa Univerziteta u Mičigenu.
Margot Leemker, astronom sa Univerziteta u Lajdenu i koautor studije, za krja je zaključila: "Dakle, gledajući vodu u disku V883 Oriona, u suštini gledamo unazad u prošlost i vidimo kako je naš solarni sistem izgledao kada je bio mnogo mlađi."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.