Posmatranjem molekularnih oblaka uz pomoć kamera sa svemirskog teleskopa Džejms Veb, naučnici veruju da će otkriti kako nastaju planete pogodne za život.

SAČINJENI od smrznutih molekula vodonika, gasova i prašine, molekularni oblaci predstavljaju mesto na kom se rađaju zvezde i planete. I to uglavnom one na kojima je moguć život. Tim naučnika koji se bavi proučavanjem ovakvih vrsta oblaka je sada iskoristio infracrvene kamere svemirskog teleskopa Džejms Veb i "zavirio" unutar jednog po imenu Kameleon I, koji se nalazi na 500 svetlosnih godina od nas.
Unutar njega su zapaženi zamrznuti molekuli karbonil sumpora, amonijaka, metana, metanola i drugih, što sugeriše da će od njih jednog dana nastati vruće jezgro zvezde ili deo egzoplanete. Ono što je posebno interesantno jeste da je njihova temperatura iznosila - 263 stepena Celzijusovih i da oni sadrže elemente potrebne za nastanak svetova na kojima može da se razvije život - tj. molekularni koktel poznat kao COHNS.
SPACENEWS: Another image from@ESA_Webb#jwsttelescope has been released. featuring the central region of the Chameleon I dark molecular cloud, which resides 630 light years away. Stunning.#spaceinspires@NASAWebb@esa@Esero_ie#astronomypic.twitter.com/Jp7O3r86pN
— Dr. Niamh Shaw ☘️ (@Dr_Niamh_Shaw)January 23, 2023
"Naši rezultati pružaju uvid u početnu, tamnu hemijsku fazu formiranja leda na međuzvezdanim zrncima prašine koja će prerasti u kamenčiće veličine centimetar od kojih se formiraju planete", objašnjava autorka studije Melisa Meklur iz Leiden opservatorije u Holandiji.
Ona i njen tim su takođe identifikovali i nešto složenije molekule za koje ne znaju koja im je uloga i za sada jedino mogu da ponude objašnjenje u vidu hipoteze da se oni najverovatnije formiraju u molekularnim oblacima, pre nego što ih zvezda u nastanku iskoristi za svoj rast.
Ipak, pitanje koje i dalje ostaje otvoreno za astronome jeste kako neki naseljivi svet - poput našeg - dobija svoj koktel COHNS i da li u tom procesu igraju određenu ulogu komete i asterodi.
"Ovo je samo prvi u nizu spektralnih snimaka na osnovu kog vidimo kako led evoluira od početne sinteze do regiona protoplanetarnih diskova koji formiraju komete", rekla je Meklur. "Ovo će nam reći koja mešavina leda i elemenata, može biti isporučena na površine egzoplaneta zemaljskog tipa ili ugrađena u atmosfere džinovskih gasnih ili ledenih planeta."
Istraživanja su objavljena u časopisu Nature Astronomy.