Astrofizičari sa Harvarda tvrde da su otkrili jednu od najranijih galaksija koja je postojala dok je univerzum bio star tek 300 miliona godina.

Prošle nedelje smo bili svedoci istorijskog trenutka na polju istraživanja svemira kada je NASA objavila prve fotografije dubokog svemira koje je napravio teleskop Džejms Veb, i tom prilikom dozvolila široj stručnoj javnosti da analizira jedan deo sirovih podataka.
Nije prošlo dosta vremena dok istraživači nisu počeli da prijavljuju nova otkrića do kojih su došli na osnovu informacija koje je prikupio najmoćniji svemirski teleskop. Među njima je i Rohan Naidu sa Harvardskog centra za astrofiziku koji tvrdi da je potencijalno otkrio galaksiju koja je postojala pre 13,5 milijardi godina.
Poznata kao GLASS-z13, galaksija prema njegovim rečima datira iz perioda koji je usledio 300 miliona godina nakon Velikog praska, što je oko 100 miliona godina ranije od bilo čega što je ikada identifikovano.
JWST has potentially smashed records, spotting a galaxy which existed when the universe was a mere 300 million years old! The light from GLASS-z13 took 13.4 billion years to hit us, but the distance between us is now 33 billion light years due to the expansion of the universe!pic.twitter.com/5AcOBwHuO1
— Dr. James O'Donoghue (@physicsJ)July 20, 2022
"Potencijalno gledamo u najudaljeniju svetlost zvezda koju je iko ikada video", rekao je.
Spomenutu galaksiju danas možemo da vidimo jer što je neki objekat udaljeniji od Zemlje, to je potrebno više vremena kako bi njegova svetlost doprla do nas, pa je pogled u duboki univerzum na neki način pogled u daleku prošlost.
Iako je GLASS-z13 postojao u najranijoj eri Univerzuma, njegova tačna starost za sada ostaje nepoznata, a recenzija studije koju je tim od 25 istraživača podneo naučnom časopisu tek treba da usledi. Ipak, ovo otkriće je već sada izazvalo raspravu u astronomskoj zajednici. Naidu je objasnio da je još jedan tim astronoma na čelu sa Markom Kastelanom radio na istim podacima i došao do sličnih zaključaka.
Posao tek predstoji
Primarni posao teleskopa Džems Veb je da pronađe najranije galaksije koje su nastale nakon Velikog praska koji se dogodio pre oko 13,8 milijardi godina. Pošto su one toliko udaljene od Zemlje, dok njihova svetlost stigne do nas, ona prelazi u infracrvenu oblast svetlosnog spektra, koju Veb može precizno da detektuje.
Naidu i njegove kolege analizirali su ove infracrvene podatke dalekog Univerzuma, tražeći tragove izuzetno udaljenih galaksija. Koristeći podatke prikupljene kroz različite infracrvene filtere usmerene na istu oblast svemira, uspeli su da detektuju prisustvo najudaljenijih galaksija. A jedna od njih je GLASS-z13, dok je druga GLASS-z11.
Naučnici veruju da će brojna otkrića tek uslediti, jer već sad imaju gomilu jedinstvenih podataka koji je najmoćniji svemirski teleskop ikada napravljen arhivirao za kratko vreme.