Dok su svi opčinjeno posmatrali fotografije dubokog svemira, većini su promakle dve sasvim nove fotografije najveće planete našeg sistema.

JUČE SU SVET OBIŠLE fotografije koje je načinio moćni svemirski teleskopa Džejms Veb, a koje prizorima iz dubokog svemira nikoga nisu ostavile ravnodušnim. Ipak, pored sve pompe uz koju su objavljene i oduševljenje koje su izazvale, većini su promakle dve nove fotografije Jupitera.
Naučnici smatraju da će novi svemirski teleskop pomoći u boljem razumevanju nastanka i evolucije galaksije, zvezda ali i sastava planeta. Jedan od dokaza za ove tvrdnje su upravo i snimci džinovske planete, koji prikazuju njegove prstenove kao i tri meseca u njegovoj blizini - Evropu, Tebu i Metis.
Poznavaoci gasovitog diva tvrde da se na fotografiji F212N, odmah pored senke Evrope, može uočiti i Velika crvena pega. Zanimljive karakteristike ove tzv. pege su da se ona nalazi na 22 stepena južno od Jupiterovog ekvatora gde stvara vetrove koji dostižu brzine i do 423 km/h.
Snimljena je pomoću infracrvene kamere (NIRCam), a u izveštaju je objašnjeno da oprema sa svemirskog teleskopa Džejms Veb može da prati pokretne mete čak i kada je svetlost koju ova planeta emituje - jedna od najsvetlijih u našem sistemu - raspršena.
Pored spomenutih kamera za praćenje objekata koji se brzo kreću, instrumenti sa Nasinog teleskopa uključuju i Near Infrared Imager, Slitless Spectrograph (NIRISS) i Mid-InfraRed Instrument (MIRI), koji otkrivaju i beleže različite talasne dužine.
Teleskop od 10 milijardi dolara
Naučnici ističu da objavljivanje fotografija označava i zvanični početak naučnog rada Veb svemirskog teleskopa. Koji je za sada najveći i najmoćniji u svemiru, lansiran 25. decembra prošle godine na raketi Arian iz svemirskog centra Kurou koja pripada Evropskoj svemirskoj agenciji.
Pretpostavke su da će ove fotografije pružiti uvid u razdoblje nakon Velikog praska koji se dogodio pre oko 13.8 milijardi godina. Razvoj teleskopa je trajao oko tri decenije dok njegova procenjena vrednost iznosi oko 10 milijardi dolara. Smatra se naslednikom teleskopa Habl koji je u upotrebi više od 30 godina.