Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Plac" na Mlečnom putu: Gde se u našoj galaksiji nalazi Sunce?

Između dve krajnosti, u zlatnoj sredini.

 Sunce u Mlečnom putu Izvor: NASA/ JPL-Caltech/ R. Hurt/ Wikimedia Commons

Sunce sa svojom svitom planeta među kojima je i naša Zemlja nalazi se na idealnom mestu u Galaksiji. Kažemo da je ono idealno jer baš to mesto omogućava da mi postojimo.

U središtu galaksije nalazi se galaktičko jezgro sa gigantskom crnom rupom i gusto pokuvanim zvezdama. Taj prostor je ispunjen silnim zračenjem i tu života teško može biti. Tu šibaju snažni zvezdani vetrovi i svi mogući zraci od kojih neki imaju visoke energije – pa prema tome život koji bi podneo takve uslove ne možemo ni da zamislimo.

Opet periferija galaksije oskudeva elementima koji su neophodni za formiranje živih organizama i tu život nema od čega da nastane. A mi smo u zlatnoj sredini između ove dve krajnosti i nalazimo se na oko 26.000 svetlosnih godina od centra galaksije. Ali gde?

 Sunce u Mlečnom putu
Sunce u Mlečnom putu
Izvor: NASA/ JPL-Caltech/ R. Hurt/ Wikimedia Commons

Mlečni put je disk zvezda prečnika 100.000 svetlosnih godina, a debljine oko 2000 svetlosnih godina koji sadrži između 100 i 400 milijardi zvezda – ne zna se tačno koliko. U središtu nalazi se prečka sačinjena od zvezda. Iz nje izvijaju se kraci zvezda. Ima ih četiri primarna i više sporednih. U jednom živimo mi, na njegovoj unutrašnjoj ivici između dva primarna kraka: kraka Srtrelca (Sagittarius) i kraka Perseja. Taj naš krak smo nazvali Orion-Cignus krak, ili jednostavnije Orionov krak.

 Orionov krak
Orionov krak
Izvor: R. Hurt/ Wikimedia Commons

Ovaj naziv krak je dobio po svom položaju posmatrano sa Zemlje. U zimskim noćima na vedrom nebu lako možemo da uočimo gigantsko i jedno od najlepših sazvežđa koje je još u staro vreme dobilo ime po mitskom lovcu Orionu. E u tom sazvežđu, posmatrano sa naše planete vidimo mnoge svetle objekte koji pripadaju dalekim područjima Orionovog kraka.

Orionov krak je širok, kako astronomi procenjuju oko 3500 svetlosnih godina, a dug je preko 20.000.

(Astronomski magazin/Aleksandar Zorkić)

Možda će vas zanimati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka