Zašto dolazi do solsticija? Koji drevni spomenici su proslavljaju zimski solstcij i kako on izgleda iz svemira? Od astronomskih do kulturnih uticaja, predstavljamo vam činjenice o ovom godišnjem fenomenu
Da li možete da vidite solsticij?
Moguće je videti efekte solsticija zapažanjem nebeskih dešava kao i promene u sunčevoj svetlosti.
Sunčev luk preko neba je u stalnom padu i postaje kraći od juna. U zimskom solsticiju na severnoj hemisferi, dostiže najniži mogući luk, toliko nisko da u nekoliko dana oko solsticija se čini da izlazi i zalazi na istom mestu. Ovaj fenomenon je i proizveo latinsku frazu iz koje je reč solsticij potekla (solstitium), a koja znači Sunce miruje (sun stands still).
Nizak ugao Sunca takože znači da je najduža vaša senka u podne u godini baš tokom zimskog solsticija.
Drevna mesta koja veličaju solsticij
U drevnom svetu, ljudi su izgradili brojne spomenike kako bi proslavili solsticij. Jedan primer je Njugrejndž, veliki spomenik iz kamenog doba izgrađen u irskom selu oko 3.200. godine p.n.e ili oko hiljadu godina pre Stounhendža. Smatra se da je imao neki oblik religijskog značaja budući da je bio usklađen s kretanjem Sunca.
Narod Parakasa iz Perua, koji je živeo između 800. i 100. godine p.n.e ispresecao je pustinju linijama u zemlji i kamenu koji se zovu geoglifi što povezuje humke sa mestom gde Sunce u zimskom solsticiju zalazi na horizontu. Poznate Naska linije izazivaju strahopoštovanje i inspirisane su majmunima, gušterima i drugim figurama koje su ugravirane u zemlji između 1. i 700. godine nove ere, a takođe su povezana sa zimskim solstijem.
Karnak u drevnom Egiptu je izgrađen usklađen sa zimskim solsticijem u Luksoru pre više 4.000 godine. Slične trase mogu da se vide i u Angkor Vatu u Kambodži i Maču Pikču u Peruu.
Možda će vas zanimati i: