Predmeti od kostiju, skarabeji, falusi, lobanje i lutke... u kutiji: Kome je pripadao ovaj neobičan set iz Pompeje?

31.08.2023 15:31

Pompeja predstavlja pravu vremensku kapsulu perioda koji je nama danas na mnogo načina nerazmljiv i dalek. Ovo je jedan od najneobičnijih nalaze koji su arheolozi tamo otkrili.

Izvor: Shutterstock

Kapmapanja iskopavanja u leto 2019. godine na arheološkom lokalitetu u Pompeji je arheolozima donela jedno zanimljivo otkriće. Njihovo interesovanje je tada bilo skoncentrisano na Kuću sa baštom, koja je dobila ime po prostranoj bašti sa tremom na kom su se nalazile brojne freske visokog kvaliteta. Kuća je takođe poznata i po "Sobi skeleta" u kojoj je 10 osoba pokušalo da nađe utočište tokom erupcije Vezuva 79. godine.

Ali da se vratimo na leto 2019. godine, spisku je tada pridodat i nalaz oko 100 malih predmeta, uključujući dugmad od kostiju, skarabeje, minijaturne faluse, kristale, male lobanje i lutke, smeštene u drvenu kutiju koja je istrulila. Kako naučnici ovo znaju? Jednostavno, otkrili su ostatke šarki koje su nekada davno imale za zadatak da "drže na okupu" kutiju.

"The sorceress kit", a bizarre collection of about 100 trinkets found buried inside a box, in the garden of a house in Pompeii, believed to be a fortune teller's tool kit. Box was likely used to perform fertility and love rituals and to look for omens about birth and pregnancy.pic.twitter.com/68JDBfLbLB
— Archaeo - Histories (@archeohistories)May 23, 2022

Zanimljivije pitanje: Kome je pripadala?

Ovo je odmah sa sobom pokrenulo debatu, arheolozi su ponudili hipotezu da je kutija najverovatnije bila deo pribora nekog drevnog čarobnjaka koji je koristio za proricnanje i izvođenje rituala koji bi doneli blagostanje. Teorija je vremenom prihvaćena i od strane šire naučne zajednice jer magija u rimsko doba nije bila strana praksa, čak štaviše, bila je svakodnevnica kojoj se pribegavalo u nesigurnim vremenima.

Kako ovo nisu bili veoma skupoceni predmeti, ovo nije bilo "blago" gospodarice kuće, već je kutija verovatno bila deo vlasništva nekog sluge. S druge strane, sama priroda predmeta otkriva da su oni korišćeni u ceremonijama vezanim za plodnost i zavođenje, a neki od njih su možda korišćeni i za prognoziranje trudnoće ili samog rođenja deteta.

"Ovo su predmeti iz svakodnevnog ženskog života i izuzetni su jer pričaju svoje male priče, biografije stanovnika grada koji su pokušali da pobegnu od erupcije", objašnjava Masimo Osana, bivši direktor arheološkog parka i sadašnji direktor Muzeja Italije. Prema njegovom mišljenju, možda je baš jedna od onih 10 osoba iz "Sobe sa skeletima" bila vlasnik ovog neobičnog seta, ali to najverovatnije nikada nećemo saznati.