Timu istraživača su tri pisma koje je napisao Vlad Cepeš poznat i kao Drakula i Nabijač, otkrio istinu o krvavoj legendi.

Verovatno da nema osobe koja nije čula za Vlada III Cepeša ili Drakule inspiracije piscu Bemu Stokeru za delo "Drakula". Iako se o njegovom životu dosta toga zna, o ovom vlaškom vojvodi kruže razne priče i legende upravo zahvaljujući spomenutom romanu, ali ono što najviše ovu istorijsku i književnu ličnost povezuje jesu brutalnost i krv. S tim u vezi često se može čuti da je plakao krvave suze.
Istraživački tim iz Italije je sada istražio ove navode i uz pomoć tri pisma Vlada III Cepeša, saznao nešto više o njegovom zdravlju na osnovu molekula koji su na njima zadržali.
Pisma otkrivaju tragove o inflamantornim bolestima
Istraživanja tima koje predvodi Marija Pitala sa Univerziteta u Кataniji zasnovana su na tri pisma koja je Vlad III poslao stanovnicima rumunskog grada Sibinja, između 1457. i 1475. godine i potpisao ih sa Vlad Drakula. Кoristeći najsavremenije metode za ekstrakciju izuzetno starih molekula, tim je uspeo da detektuje proteine koje je najverovatnije Vlad ostavio na papiru dok ih je ispisivao - iako se ne može isključiti ni mogućnost da je tokom vremena došlo do kontaminacije tragova.
Međutim, kako se neki od nalaza poklapaju sa pričama o Vladu III, pretpostavka je da su otkriveni peptidi - koji igraju ulogu u bolestima mrežnjače - potvrdile priče o njegovoj navodnoj sposobnosti da plače "krvav suze". Naime, on je na osnovu dobijenih rezultata patio od onoga što je danas poznato kao hemolakrija.
"U sva tri pisma smo otkrili peptide [...] koji pripadaju proteinima povezanim sa inflamatornim procesima", navodi se u studiji.
Pored molekula direktno povezanih sa Vladom III, tim je ispitao i druge biološke tragove koje je pronašao na pismima. Istraživači su ih uporedili sa virusima, bakterijama i gljivicama poznatim danas kako bi saznali više o okruženju Vlaške iz vremena Vlada Drakule - regiona koji se danas nalazi na jugu današnje Rumunije.
"Vlaška je bila strateška lokacija jer je služila kao mesto okupljanja vojnika, robova i trgovaca iz cele Evrope i sa Bliskog istoka", navode istraživači. Istraživanja peptida bi sada trebalo da pomognu u identifikaciji mogućih talasa bolesti i epidemija u ovom regionu tokom 15. veka.
Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Analytical Chemistry.
BONUS VIDEO: