Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

4 najveće podmorničarske tragedije: Kako je do njih uopšte došlo?

Čak i najmodernije podmornice na svetu mogu da završe na okeanskom dnu u slučaju da je posada na njoj nepažljiva, ili i najmanji deo opreme u kvaru.

 Podmornica Trešer-0318142270.jpg Izvor: Profimedia

Upravljanje i plovidba podmornicama je rizičan poduhvat, koji čak i u najboljim okolnostima može da se pretvori u katastrofu. Prethodnih par dana portali i novine su ispunjene redovima o nestanku podmornice američke kompanije OceanGate po imenu "Titan", koja je plovila ka olupini Titanika. Trenutno, američka obalska straža u saradnji sa brojnim zemljama pokušava uz sve raspoložive resurse koji mogu da im pomognu u potrazi, da otkrije tačnu lokaciju podmornice dok u njoj ne isteknu zalihe kiseonika.

Međutim, ovo nije prvi - a verovatno ni poslednji - put da je došlo do sličnog scenarija. U narednim redovima možete pročitati o četiri najpoznatija primera potonuća podmornica u istoriji: 

1. Kursk, 2000. godine

Prema mišljenju mnogih stručnjaka ovo je verovatno bila najgora katastrofa u poslednjih par decenija kada je podmorničarstvo u pitanju. 

Kursk je bio Oscar II (Projekat 949A Antej), podmornica sa krstarećim projektilima na nuklearni pogon dizajniranim da prate grupe nosača NATO aviona. Oscar II podmornice imaju dvostruki trup podeljen u 10 različitih pregrada. Plovilo je imalo ojačani dvostruki poklopac dizajniran tako da može da probije arktičku ledenu kapu i dužinu od 154 metara.

Međutim, tokom vežbe u Barencovom moru tog 12. avgusta, 2000. godine, desile su se dve velike eksplozije unutar podmornice u razmaku od svega par minuta. Narednih nekoliko sati niko nije shvatao da se sa 118 članova posade nešto dešava, a prve sumnje su probuđene tek kasno uveče kada niko nije javio da je Kursk završio sa vežbom.  

Prvih nekoliko pokušaja spasavanja su propali, a ruske vlasti su u početku odbijale pomoć Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Norveške da im se pridruže u potrazi. Ipak, kako je vreme odmicalo, njihov stav se promenio, a kada su norveški ronioci 21. avgusta uspeli da otvore vazdušne komore Kurska, nisu pronašli preživele. 

U početku su pojedini visoki ruski zvaničnici tvrdili da je do nesreće došlo zbog sudara sa podmornicom NATO-a koja je špijunirala manevre. Ipak, do danas je ostalo nerazjašnjeno šta se u stvari desilo na ovoj podmornici i sve se svodi na spekulacije. 

Najverovatnije objašnjenje je da je došlo do eksplozije neispravnog torpeda na Kursku, ovo je dalje pokrenulo lančanu reakciju i eksplozije ostalih torpeda koji su se nalazili na njemu. 

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka