Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 14. februara slave Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara.

Sveti Trifun je bio siromašni guščar iz Frigije, darovan od Boga isceliteljskim moćima po kojima je postao poznat. Ipak, za njega je rimski car Gordijan čuo tek nakon što se njegova ćerka Gordijana razbolela i poremetila umom. I to tako što je zli duh u njoj rekao da ga iz devojke može proterati jedino čovek po imenu Trifun. Tada je car, pozvao je k sebi sve ljude iz carstva sa ovim imenom. Čim je kod bolesne Gordijane došao Trifun iz Frigije, on je odmah izlečio, a car je rešio da ga bogato nagradi. Međutim, guščar - skroman i posvećen Bogu, rešio je da svo novostečeno bogatstvo podeli sa siromašnima.
Prema priči on je nastavio da propoveda hrišćanstvo, sve dok na vlast nije došao car Dekije. Okrutan i protivnik hrišćana, sproveo je mnoge progone i mučenja nad njima. Kako Trifun nije želeo da se odrekne hrišćanskog Boga, odrubljena mu je glava 250. godine - sahranjen je u svojo rodnoj Kampsadi.
Danas se ne zna kada su njegove mošti iz Kampsade prenete u Crigrad, a ni kada je tačno njegova glava preneta u Kotor. Teza da je zajedno sa oltarskom pregradom stigla oko 809. godina je prema mišljenju stručnjaka malo verovatna, jer je grad 840. godine stradao u najezdi Saracena.
Verovanja i običaji
Prema verovanju, on je čuvar bilja i njemu se ljudi mole da im sačuva vinograde i njive od insekata i svih vrsta štetočina. Takođe, u našem narodu se na Trivundan izvode razni običaji poput onog prema kom trudnice odlaze u vinograd kako bi njena plodnost prešla na vinovu lozu.
Stoga ne čudi da se ovaj svetac najviše poštuje u delovima gde je vinogradarstvo izuzetno razvijeno. A karakteristika je da on uglavnom nije porodična, već većinski seoska slava. Ovo znači da se svake godine odredi neki svečar, kod koga ostali dolaze na čast.
Nije ni neuobičajeno da na 14. februar padne sneg, te se u našem narodu u tim prilikama kaže: "Zatrpaj Tripo, zaspi Simo!" - odnosi se na Svetog Simeona Mirotočivog. Dok se ukoliko je vedro veruje kako će godina biti sušna, a ako pada kiša da će roditi šljiva. Generalno, veruje se da se na ovaj dan budi priroda, u prilog ovome govori i praznik Sretenje - koji se praznuje dan posle. Naime, narod veruje da se na ovaj dan susreću zima i proleće.
Ipak, mora se uzeti u obzir da se ovaj svetac vezuje i za iskrenu ljubav, a jedan običaj govori da se ona može privući ukoliko osoba preko ramena baca semenke i recituje sledeće stihove:
"Raspršavam ovo seme zaljubljen/a,
Ovo seme posejaću u ljubavi,
Ti, koja si moja prava ljubav,
Dođi po mene i ostani dok raste,
Baš kao i moja ljubav prema tebi".