Astečki bog se*sa, droge i muzike: Na festivalima posvećenim "bogu cveća" vernici su uživali u svemu što život pruža

Asteci su bili poznati po svojim božanstvima sa neobičnim atributima i svojstvima, ipak među njima se izdvajao Hoćipili - bog cveća, ljubavi, umetnosti i plodnosti.

Izvor: Wikimedia Commons (Javno vlasništvo)

Zbog svega toga Hoćipili je vremenom dobio i niz različitih imena, Asteci su ga zvali Ćicomekoćitl ukoliko su govorili o njegovoj ulozi vezanoj za umetnost, a Macuilkoćitl ako su govorili o plesu i zabavi. Povezivan je i sa patolijem - kockarskom igrom koja se smatra jednom od najstarijih igara uopšte u Srednjoj Americi. Ljudi bi pre početka zamolili Macuilkoćitla da ih pripremi i da im donese sreću, nakon čega su se kladili na predmete poput nakita, dragog kamenja, odeće, domova, članova porodice, pa čak i sopstvene slobode. 

Astečki Loki

Analizom statua sa njegovim likom, stručnjaci su došli u priliku da steknu bolji uvid u njegov uticaj na kulturu Asteka. Na njima su u većini slučajeva pronalažene predstave halucinogenih pečuraka, koje su igrale glavnu ulogu u astečkim verskim proslavama. Pretpostavka je da su u pitanju Psilocybe mexicana ili Psilocybe aztecorum, autohtona vrsta gljiva - toliko popularna da su čak dobile nadimak Teonanakatl tj. "meso bogova". Njegova povezanost sa halucinogenima ga je stoga klasifikovala i kao božanstvo nestašluka i šala, ali ne grubih i osvetoljubivih zbog čega je stekao naklonost mnogih. 

Istorijski izvori jasno ukazuju da je on božanstvo raznih zadovoljstava, pošto su svi učesnici ceremonija ili festivala posvećenih Hoćipiliju učestvovali u nizu aktivnosti. Tom prilikom su vernici ukrašavali njegove statue sa cvećem, pečurkama, leptirima i kukuruzom i slavili mladost, nakon čega su praktikovali gotovo sve užitke koje život može da ponudi - seks, drogu i alkohol. Zbog čega je bio najomiljeniji među mlađim vernicima.