Verovatno da ne postoji priča vezana za Aleksandra Obrenovića i Dragu Mašin koja nije intrigantna. Njihovo venčanje i mladina venčanica nisu bili izuzetak.
Srpska kraljica Draga Mašin, žena Aleksandra Obrenovića, jedna je od najintrigantnijih pripadnica ove dinastije.
Da je oduvek postojalo interesovanje medija za život članova kraljevske porodice dokazuje i činjenica da su "Srpske novine" u broju od 25. jula 1900. godine detaljno opisale tok kraljevskog venčanja, svedočeći da je u nedelju 23. jula iste godine u beogradskoj Sabornoj crkvi "Viteški Kralj Srbije, uz blagoslov Sv. Pravoslavne Crkve, dobio suprugu u bajnome licu izabranice Svoga srca, a Srbija i srpski narod Kraljicu svoga roda, svoje krvi…"
Povod za ovakvo pisanje bio je poziv Aleksandra Obrenovića koji je sve dobronamerne građana pozvao da vide za kraljicu pravu Srpkinju, označivši novu politiku da se srpski vladari žene Srpkinjama, a ne više inostranim princezama. Vlada je zbog ove kraljeve odluke podnela ostavke, a ministar inostranih poslova Andra Đorđević je otišao kod beogradskog mitropolita da ga moli da ne da blagoslov mladom kralju. Za to vreme Draga Mašin je bila predmet čaršijskih ogovaranja.
Fotograf Milan Jovanović dobio je ekskluzivno pravo da prvi objavi snimke sa venčanja. Ova fotografija je jedna od retkih na kojoj se jasnije mogu sagledati detalji nevestine haljine.
"Venčanica kraljice Drage je izrađena od satena u boji slonovače, obilato pokrivena naborima i briselskim čipkama posutim štrasom, a karakterišu je visoka kragna koja zatvara vrat, saglasno tipu venčanih haljina koji je bio en vogue u poslednjim decenijama XIX veka. Dugačak šlep na venčanju su pridržavale dve devojčice u seoskom ruvu rudničkog i beogradskog okruga. Uz haljinu je išao i dugi beli veo koji je za glavu bio pričvršćen brilijantskom tijarom", rekao je za RINU Aleksandar Marušić, direktor Muzeja rudničko-takovskog kraja.
Raspoloživi podaci ne nude jasnu predstavu o o terzijskoj radnji ili salonu u kojem je ova raskošna haljina nabavljena. Ali prema određenim istorijkim podacima, najverovatnije je naručena mesec dana pre venčanja u nekoj od evropskih metropala.
"Prema nekim pretpostavkama, naručena je u Vajsmanovoj radnji u Beču, na ime gospođe Šnajder u iznosu od šest hiljada forinti, a druga pretpostavka, proistekla iz arhivskih istraživanja, kaže da je poslanstvu u Parizu bilo naloženo da se iz Srpskog paviljona na Svetskoj izložbi 1900. godine izdvoji venčanica sa celom garniturom crkvenog odela koje je izložio Pavlović iz Beograda i da se odmah pošalje u srpsku prestonicu", otkriva Marušić.
Venačanje ovog kraljevskog para izazvalo je velike polemike u tadašnjoj Srbiji, jer je kralj Milan imao drugačije planove za svog nasledinka. On je predložio da to bude nemačka princeza od Šamburg-Lipea, ćerka njegovog velikog prijatelja. Međutim, u Beogradu se već tada znalo za ljubav Aleksandra i Drage. Često je pozivana na svaki važan prijem, i kako se navodi u pojedinim istorisjkim spisima, svi su tada hvalili njenu taktičnost, otmenost, lepotu, pamet i suzdržanost.
Izvor: RINA