Kulturu Starih Rimljana mnogi danas smatraju osnovom Zapadne civilizacije, međutim, mnogi od zaboravljenih običaja koje su nekada praktikovali se modernom čoveku ne bi svideli.

Rimsko carstvo je na svom vrhuncu obuhvatalo teritoriju od oko 5 miliona kilometara kvadratnih. Kao glavni grad jedne od najvećih imperija u istoriji čovečanstva, Rim je predstavljao središte različitih kultura i tradicija. I dok se o pojedinim običajima i danas piše i govori, većina njih je nepoznata i prepuštena zaboravu.
Danas ovih pet praksi modernom čoveku možda izgledaju čudno, ali u prvim vekovima naše ere na teritoriji Rimskog carstva, one su smatrane normalnim.
1. Maratonske gozbe i povraćanje
Jednom je čuveni filozof Seneka rekao kako Rimljani nisu stidljivi kada je u pitanju povraćanje, štaviše oni su povraćali kako bi opet jeli. Nije teško zamisliti prizor bogatih Rimljana u svilenoj odeći, dok leže oko trpeze ispunjene najrazličitijim jelima tokom nekih od praznika. Raskošne gozbe su često trajale i po nekoliko dana, a u tim prilikama su unosili ogromne količine hrane.
A mosaic of a symposium with an asarotos oikos (unswept floor). This mosaic, preserved in the museum of Boudry Castle (Switzerland) represents a scene from a Roman banquet. It dates back to 450CE & is among the most important & spectacular of this period.#MosaicMondaypic.twitter.com/XHgQvqm56B
— ᴊᴇʜ (ᴊ. ᴇ.) ʙʀᴜᴄᴇ, ꜱᴄɪꜰɪ & ꜰᴀɴᴛᴀꜱʏ ᴀᴜᴛʜᴏʀ (@bruce_jeh)January 3, 2022
Kako bi izdržali ove "maratone", koristili su jednostavnu taktiku - povraćanje. Čim bi osetili da su siti, oni bi otišli u kupatilo i naterali sadržaj iz želudca da izađe napolje. Istorijski izvori beleže da se pojedini gosti nisu ni trudili da napuste sto, već su povraćali u loncima koje su držali u blizini ili na pod. Potom bi pozvali sluge da počiste nered. Zabeleženo je da su ovu praksu ponavljali i nekoliko puta u toku noći, nakon čega bi svaki put nastavili da slave, jedu i piju.