Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

KODNO IME ČARLS: Kako je uhvaćen špijun koji je pomagao Rusima da naprave atomsku bombu?

Ovo je priča o naučniku sa dvostrukim životom, koji je intezivno radio na pomoći Sovjetima oko pravljenja prve atomske bombe.

 Portret Fuksa naučnika i ruskog špijuna Izvor: Profimedia

KOMUNISTIČKI NAUČNIK KLAUS FUKS živeo je dvostrukim životom: sa jedne strane je bio cenjeni član tima koji je radio na britanskom i američkom nuklearnom progamu, sa druge strane je radio za Sovjete.

"Bilo je maglovito veče kada sam izašao iz podzemne stanice Grin Vud. Pab se nalazio preko puta, a ja sam otvorio novine, pretvarajući se da čekam autobus. Sve je bilo jasno i tiho. U deset minuta do osam časova jedan čovek je naišao iza ugla i ušao u pab. Bio je visok i mršav, glavu je držao uzdignuto. Znao sam da je to Fuks i pre nego što je ušao unutra. Sačekao sam nekoliko minuta da se uverim da ga niko ne prati, a onda sam otišao do paba...".

Možda će vas zanimati i:

Sastanak u pabu "Nagova glava" 1947. godine, bio je prvi u nizu sa Aleksandrom Feklisovim, njegovim novim rukovodiocem u KGB-u, od kad se vratio sa tajnog projekta Menhetn.

Često se iznose tvrdnje, da su u ovom periodu špijuni menjali tok istorije. U slučaju Klausa Fuksa, to možemo da kažemo sa sigurnošću. Prema nekim procenama, on je Sovjetima uštedeo čak dve godine prilikom konstruisanja prve atomske bombe.

Fuks je u mnogim aspektima bio tipičan naučnik. Markus Volf, šef tajne policije Istočne Nemačke, kada je dao svoj prvi utisak o Fuksu, rekaoje: "On je bio lik iz crtaća o briljantnom naučniku. Imao je visoko čelo i naočarima bez okvira iza kojih su budne oči zamišljeno zurile... one bi oživele kad bi Fuks počeo da priča o fizici. Imao je dečački entuzijazam kad je ta tema u pitanju."

Fuks je 1933. godine, prvi put došao u Ujedinjeno Kraljevstvo, bežeći iz Nemačke od nacističkih progona. Kako mnogi tvrde, on je bio Jevrej, ali i komunista, što dodatno komplikovalo stvari. Kao aktivan član komunističkog pokreta, njegovo ime je zapalo za oko Gestapu koji je počeo da ga traži.

I britanske bezbednosne vlasti su bile upoznate sa njegovim političkim opredeljenjem, međutim oni ništa nisu preduzeli po tom pitanju. Doktorirao je na Univerzitetu u Bristolu, gde se i preselio 1937. godine kako bi započeo svoj naučno-istraživački rad. Međutim, ratne godine su mu donele radikalne promene.

Posle kratkog boravka u Kanadi, vraća se u Englesku jer im je trebalo što više kompetentnih naučnika. Postao je državljanin Velike Britanije i dobio potrebne dozvole za rad na tajnom vladinom projektu.

Tokom kasnih 30-ih, dolazi do otkrića da atom može da se podel kroz proces nuklearne fisije, što dovodi do spoznaje da bi to moglo imati i uticaja na vojnu industriju. Fuks je bio zaposlen na tajnom zadatku pod imenom - Tjub Alojs, što je bilo britansko kodno ime za atomsku bombu. Njegov posao u početku je bio da razmatra obaveštajne izveštaje po pitanju nemačkog razvoja atomske bombe, međutim vrlo brzo se upleo i u samo istraživanje nuklearnog oružja.

U avgustu 1943. godine, došlo je do bitnih promena, kada su premijer Vinston Čerčil i američki predsednik Ruzvelt u Kvebeku potpisali Sporazum o atomskom partnerstvu. Kao posledica toga, nekoliko britanskih naučnika se preselilo SAD, u Los Almos u Novom Meksiku. Među njima je bio i Fuks.

Zajedno sa karijerom naučnika, cvetala je i špijunska. Prvi put odaje informacije 1941. godine, a selidbom u Los Almos Fuks dobija pristup još većem broju informacija.

Kada se vratio u Englesku 1946. godine, postaje šef odeljenja za teorijsku fiziku u Institutu za istraživanje atomske energije u Harvelu. Nastavlja da dostavlja izveštaje Rusima.

Tokom kasnijih faza rata, anglo-američki razbijači šifri su radili na razbijanju sovijetskih. Ovaj projekat, pod imenom Venona, trajao je nekoliko godina sve dok Sovijeti nisu promenili svoj sistem šifrovanja kasnih 40-ih. Venona je dala obilje informacija o aktivnostima brojnih sovijetskih špijuna. Problem je bio što su znali samo njihova kodna imena, većina identiteta nikad nije utvrđena.

Među njima se pojavljivao i špijun pod imenom "Čarls", ispitivanjem detalja su došla do zaključka da to može da bude samo Fuks. Sa druge strane, to nisu mogli da dokažu na sudu jer je razbijanje šifara bio tajni zadatak, zato je bilo neophodno ubediti Fuksa da prizna svoje zločine.

 Kodno ime Čarls: Naučnik špijun Izvor: Profimedia

Kasne 1949. godine, Fuks se sprijateljio sa službenikom obezbeđenja Henrijem Arnoldom i sa njim provodio sate igrajući šah. On je znao za inkriminišuće dokaze Venone i da je Fuks špijun. Fuks je vremenom postajao nesiguran, a Arnold je tu nesigurnost iskoristio i pozvao Vilijama Skardona, istražitelja MI5, da razgovara sa njim o situaciji u kojoj se našao. Fuks je pristao.

Prvi put su se sreli 21. decembra u Skardonovoj kancelariji. Fuks je opisao svoje iskustvo u Nemačkoj i pričao o svojim političkim stavovima. Kada je došla na red priča o boravku u SAD, Sakrdon je iznenada pitao da li je bio u tom periodu u kontaktu sa Sovjetskim obaveštajnim službama. Iako je u početku negirao te tvrdnje, to pitanje ga je "izbacilo iz ravnoteže".

Govorio je da ima dva identitea - naučnika i špijuna - ali odjednom se ta linija podele zamaglila do neprepoznatljivosti.

Krajem januara 1950. godine, Fuks je odlučio da sve prizna. Pozvao Skardona na sastanak na kom je priznao da je sovijetski špijun.

"Tada mi je postalo jasno da ću odlaskom iz Harvela, učiniti dve stvari. Naneću veliku štetu Hervelu, poslu koji sam voleo i bacio bi sumnju i na ljude koje sam voleo, koji su mi bili prijatlji. Morao sam da se suočim sa činjenicom da sam se istovremeni sa tim ljudima družio i obmanjivao ih", rekao je Fuks.

Tokom nekoliko razgovora, Fuks je priznao svoju ulogu u prenošenju informacija Sovjetskom Savezu. U martu 1950. godine je osuđen na 14 godina zatvora.

Tek krajem Hladnog rata i otvaranjem ruskih arhiva otkriveno je kolika je bila njegova uloga. Julij Hariton, glavni sovjetski konstruktor nuklearnog oružja, prokomentarisao je kako je "dizajn prve sovijetske atomske bombe bio zasnovan na prilično detaljnom dijagramu i opisu prve američke bombe, koju je Sovijetski Savez dobio naporima Klausa Fuksa i obavetštajnih službi".

Fuks tokom hapšenja nije pokazivao žal zbog toga što je prenosio informacije, već zbog toga što je britanska Vlada odlučila da mu ukine državljanstvo. Vratio se u Istočnu Nemačku 1959. godine, gde je sve do smrti odbijao da komentariše ono što je uradio.

Možda će vas zanimati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka