Iako je u današnje vreme to možda redak prizor, ovakve kancelarije su bile izuzetno česte u eri papira.

Da li možete, posmatrajući iz ere digitalnih uređaja, da zamislite da su stvari nekada ovako funkcionisale?
Ovo su kancelarije Centralne društvene ustanove u Pragu (tadašnja Čehoslovačka) 1937. godine i u njoj su se nalazili najveći vertikalni ormari za dokumentaciju na svetu. Kancelarija se sastojala od ormara raspoređenih od poda do plafona na preko 370 kvadratnih metara i sadržavale su preko 3000 fioka.
Projektant je dizajnirao posebne stolove sa liftovima na električni pogon koji se podižu, spuštaju i pomeraju ulevo ili udesno pritiskom na dugme, kako bi se zaustavili neposredno ispred željene fioke. Fioke se takođe otvaraju i zatvaraju elektronski.

Iako je u današnje vreme to možda redak prizor, vertikalne datoteke su bile izuzetno česte u eri papira. U bibliotekama su to bile predmetne datoteke koje su sadržavale isečke iz vesti i druge izvore informacija. Kompanije su takođe imale svoje vertikalne datoteke sa prepiskama i imale su posebno obučene službenike koji su upravljali komplikovanim sistemima za praćenje miliona stranica sa unakrsnim referencama.
Centralna socijalna ustanova je vladina agencija (Češka uprava za socijalno osiguranje) koja se bavi raspodelom penzija i drugim oblicima socijalnog osiguranja. Ove kancelarije postoje i danas, ali se koriste samo kao arhiva pošto su dokumenti digitalizovani.
Ako ste zbog ove fotografije pomislili na pisca Franca Kafku, to nije slučajno. Termin "kafkijanski" se koristi da opiše situacije koje podsećaju na njegova dela Proces i Metamorfoza.
To su slučajevi u kojima birokratija nadjačava ljude, često u nadrealnoj, košmarnoj atmosferi koja izaziva osećaj besmisla, dezorijentacije i bespomoćnosti. Kafkijanski elementi se često pojavljuju u egzistencijalnim delima, ali termin je prevazišao književno područje da bi se primenio na događaje i situacije iz stvarnog života koje su neshvatljivo složene, bizarne ili nelogične.