Kakav je bio pravi Orijent ekspres, zbog čega se oko njega stvorio oreol misterije i intrige i koja je njegova konačna sudbina?
Za većinu ljudi Orijent ekspres je više ideja nego opipljiv entitet. Njegov postojanje najpribližnije nam je kroz fikciju i film: Herkul Poaro je u njemu rešio svoj najpoznatiji slučaj, dama Alfreda Hičkoka je nestala iz njega, a Džejms Bond ga je vozio od Istanbula do Londona.
Sada nam reditelj Kenet Brana na velike ekrane ponovo donosi priču o legendarnom vozu u rimejku čuvenog filma "Ubistvo u Orijent ekspresu" iz 1974. godine.
Ali kakav je bio pravi Orijent ekspres, kako je postao tako misteriozan i intrigantan i koja je njegova konačna sudbina?
Sin uglednog belgijskog bankara, Žorž Nagelmakers, je 1865. godine prvi put zamišljao "voz koji bi obuhvatio kontinent, jureći po metalnim šinama više od 1500 milja", piše E. H. Kukridž u svojoj knjizi "Orijent ekspres: život i vreme najslavnijeg voza u istoriji". Prilokom putovanja u Ameriku, Nagelmakers je bio svedok mnogih železničkih inovacija u toj zemlji, a jedna od njih, luksuzni vagon za spavanje, bila je ključna za Nagelmakersovu odluku da po povratku iz Amerike ostvari svoju viziju.

Godine 1883, nakon niza pehova, finansijskih problema i poteškoća u pregovorima sa različitim nacionalnim železničkim kompanijama, Nagelmakersova Međunarodna kompanija vagona za spavanje uspostavila je put od Pariza do Istanbula, tadašnjeg Konstantinopolja. Voz, nazvan "Ekspes orijenta", krenuo je sa Istočne stanice u Parizu ka Istanbulu, preko Strazbura, Minhena, Beča, Budimpešte, Bukurešta, Beograda, Niša i Plovdiva.
Svi pogledi okupljenih građana bili su uprti u uglačanu parnu lokomotivu iza koje su se nalazila čak dva vagona za spavanje, jedan vagon-restoran i dva vagona za prtljag. To je bio prvi luksuzni voz u Evropi, prava palata na šinama. Iako je putovanje od Pariza do Istanbula trajalo gotovo 68 sati, ono je vrlo brzo postalo veoma popularno među evropskom aristokratijom, čak i kada mu je 1891. ime zvanično promenjeno u "Orijent ekspes".