Kako bi se istakli u društvu, mnogi tvrde da su uživali u delima koja, zapravo, nisu čitali. Pogledajte o kojim naslovima je reč.

Kako bi se društvu predstavili kao inteligentniji, više od 60 odsto ljudi tvrdi da je pročitalo određene knjige. Istraživački tim je anketirao oko 2.000 Engleza o taktikama koje koriste kako bi se drugima učinili pametnijima i došao je do zanimljivih rezultata.
Čak 42 odsto ljudi se oslanja na televizijske adaptacije ili sižee i skraćene verzije knjiga koje se mogu naći na internetu kada govore o delu koje nisu pročiali.. Polovina odraslih učesnika ankete je priznala da većinu knjiga koje stoje na njihovim policama nisu pročitali, dok tri odsto ljudi krije koje knjige i časopise zaista čita.
Najčešće su to sledeći naslovi:
- "1984", Džordž Orvel
- "Rat i mir", Lav Tolstoj
- "Ana Karenjina", Lav Tolstoj
- "Velika očekivanja", Čarls Dikens
- "Lovac u žitu", Selindžer
- "Put u Indiju", Forester
- "Gospodar prstenova", Tolkin
- "Ubiti pticu rugalicu", Harper Li
- "Zločin i kazna", Dostojevski
- "Gordost i predrasude", Džejn Ostin
- "Džejn Ejr", Šarlota Bronte
Često su to i "Biblija", "Odiseja", "Orkanski visovi" i "Dnevnik Ane Frank".
Zašto se upravo ove knjige nalaze na spisku i kakve koristi imamo od toga što tvrdimo da smo čitali dela koja nikada nismo čak ni otvorili?
Odgovor je jednostavan: u pitanju su klasici, kompleksne i opširne knjige koje omogućavaju isticanje u društvu ili uklapanje u intelektualne krugove.