Prvobitno zamišljeni kao mesta jednakosti i socijalne pravde, kibuci su se danas pretvorili u mete za organizacije poput Hamasa.

Od svog nastanka u prvoj deceniji 20. veka, kibuci su postali simbol nacije koja se bori da uravnoteži svoje socijalističke ideale sa geopolitičkom realnošću. Ali danas se ova naselja suočavaju sa izazovima nezamislivim za njihove osnivače, uključujući napade palestinskih militantnih grupa poput Hamasa.
Sve je počelo sa prvim kibucem po imenu Deganija, osnovanim između 1909. i 1910. u blizini Galilejskog mora. Dvanaest izbeglica - većina bez iskustva u poljoprivredi - pobeglo je od antisemitizma u Evropu i krenulo u izgradnju utopijskog agrarnog naselja u tadašnjem Otomanskom carstvu.
Uprkos početnim poteškoćama, zajednica je napredovala, pretvarajući sušnu ali plodnu zemlju u uspešan kolektiv. U roku od nekoliko decenija, Deganija se proširila na 60 kuća i nekoliko javnih zgrada, izvozeći širok spektar poljoprivrednih proizvoda.
Tokom prve polovine 20. veka, kibuci su se umnožili i odigrali vitalnu ulogu u ekonomiji Izraela, otelotvorujući spoj socijalizma i cionizma. Ali, kao i svaki idealizovani sistem, ni kibuce nisu zaobišli problemi. Vremenom se Izrael transformisao, a njegova ekonomija je postala stabilnija, a uloga kibuca u društvu počela je da se menja. Iako i dalje predstavljaju značajan segment, oni više nemaju istu ekonomsku ili kulturnu težinu koju su nekada imali.
Кolektivno vlasništvo je možda najpoznatija karakteristika kibuca. Ovde se zemlja, resursi i sredstva za proizvodnju dele među svim članovima. Ovo vlasništvo zajednice omogućava da kibuci budu samodovoljni, a resursi se redistribuiraju u skladu sa potrebama zajednice.
Ova kolektivna filozofija je na mnogo načina, direktno pobijanje kapitalističkog individualizma. U kibucu se ne dele samo resursi, već i radna snaga. Ravnopravna raspodela posla znači da svaki član ima integralnu ulogu u funkcionisanju zajednice. Ne postoje šefovi ili zaposleni, samo kolege koji rade na zajedničkom cilju.
Ovde su svi jednaki u ekonomskom i socijalnom pogledu. Ne postoje razlike u platama, a beneficije i resursi su ravnopravno raspoređeni. Ovaj nivo ekonomske jednakosti je retka pojava u većini modernih društava i pojačava posvećenost kibuca socijalističkim idealima.
Neizvesna budućnost
Iako mnogi stanovnici kibuca zagovaraju mir i suživot, to ih nije zaštitilo od nasilja. Nedavni napadi Hamasa pogodili su nekoliko ovih zajednica. Ranjivost ovih mirnih lokacija na oružane napade naglašava tešku realnost života u oblasti stalne napetosti.
Кibuc je prošao kroz mnoge transformacije tokom svoje istorije. Od bastiona socijalizma i cionizma, mnogi su morali da se prilagode modernom vremenu, prihvatajući određene aspekte kapitalizma i smanjujući njegov kolektivistički fokus. Njihova budućnost je neizvesna, posebno uz kontinuiranu pretnju nasiljem u regionu. Ali ono što je neosporno je da su kibuci ogledalo složenosti i kontradiktornosti Izraela.
BONUS VIDEO: