Univerzitet u Beogradu se od ove godine opet nalazi među 500 najboljih svetskih univerziteta, dok je Univerzitet u Novom Sadu ponovio rezultat od prethodne godine.

Beogradski univerzitet ističe da je Šangajska lista neformalna, ali da ona predstavlja stvar prestiža jer se na njoj nađe manje od 4 posto svih svetskih univerziteta. Neki od kriterijuma za njeno formiranje su: alumini / nastavnici / istraživači dobitnici Nobelove nagrade i Fildsove medalje, broj visokocitiranih nastavnika/istraživača u okviru određene naučne oblasti, broj naučnih radova objavljenih u časopisima Science i Nature i drugi.
Na upravo objavljenoj rang-listi za 2022. godinu Beogradski univerzitet se našao u grupi između 401. i 500 mesta, a ovaj rezultat predstavlja poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu kada je ostvario plasman između 501. i 600 mesta. Od ukupno 54 oblasti, on se plasirao među 13 od kojih je najbolje rangirana nauka i tehnologija o hrani - između 51. i 75 mesta. Zatim u fizici, veterini, javnom zdravlju i stomatologiji.
Akademsko rangiranje svetskih univerziteta se sprovodi još od 2003. godine, dok se Univerzitet u Beogradu među 500 najboljih prvi put našao 2012. godine. Tokom narednih nekoliko godina njegova pozicija se menjala, a najbolji plasman je ostvario tokom 2016. i 2017. kada se našao među prvih 300.
Pored njega ove godine na Šangajskoj listi se našao i Univerzitet u Novom Sadu, koji se već drugi put za redom nalazi između 901. i 1.000 mesta. Pored visokoškolskih ustanova iz Srbije rangirane su i pojedine iz regiona, pa se Sveučilište iz Zagreba našlo u grupi između 601. i 700 mesta, dok se Univerzitet u Ljubljani nalazi među 400 najboljih.
Čak 20 godinu za redom na prvom mestu se našao Harvard, iza koga su se među prvih pet našli i Univerzitet Stanford kao i MIT, Kembridž i Univerzitet u Kaliforniji, Berkli. Što se tiče kontitnentalnog dela Evrope, Univerzitet u Parizu - Sekle se našao na 16. mestu, dok je ETH Cirih zauzeo visoku 20. poziciju.