Ko su bile žene koje su zaslužile grobnice koje danas posećuju brojni turisti?

Tadž Mahal
Mauzolej u Agri je najpoznatiji spomenik u Indiji i predstavlja uzvišeni hram večne ljubavi. Izgradio ga je mogulski car Šah Džahan u periodu od 1632. do 1647. godine posvetivši ga svojoj omiljenoj ženi, Mumtaz Mahal, koja umrla dok je na svet donosila njihovo dete.
Prema nekim procenama, u izgradnji je učestvovalo više od 22.0020 ljudi. To uključuje slikare, klesare i mnoge druge zanatlije i umetnike.
U različito doba dana i noći, u zavisnosti od toga kako sunce i mesec obasjavaju građevinu, Tadž Mahal izgleda kao da je različitih boja. Neki tvrde da je te smene boja oslikavaju promenljivo raspoloženje žene, a posebno Mumtaz Mahal.

Mauzolej Svete Jelene
Flavija Julija Helena, carica Jelena ili Jelena Carigradska, kako ju je zapamtila istorija, bila je majka cara Konstantina Velikog. Umrla je krajem 328. ili početkom 329. godine, a u pojedinim istorijskim izvorima piše da je preminula u prisustvu sina, te se pretpostavlja da se to desilo u Triru (Konstantin je 328. godine iz Trira vodio vojne operacije).
Nakon smrti, Jelenine otaci su preneti u Rim gde su sahranjeni u mauzoleju koji je, uz crkvu Svetih Marcelina i Petra, ranije podigao sam Konstantin i odredio ga za svoje grobno mesto.
Jelenine mošti se danas ne naze u mauzoleju koji nosi njeno ime. Deo njenih posmrtnih ostataka preneto je u Carigrad i sahranjeno u carskom mauzoleju pri crkvi Svetih apostola, gde je sahranjen u njen sin. Drugi deo moštiju poslat je u Rems u Francuskoj. U Rimu je ostao Jelenin porfirni sarkofag, izuzetne umetničke vrednosti, i u njega je kasnije sahranjen papa Anastasije IV (1153—1154) zahvaljujući čemu je sačuvan i danas se nalazi u Vatikanskom muzeju.
Bazilika Svete Marije Velike ili Santa Marija Mađore (Basilica Papale di Santa Maria Maggiore)
Bazilika Santa Maria Mađore je jedna od četiri glavne bazilike u Rimu i predstavlja jednu od najvažnijih stanica hodočasnika koji dolaze iz svih krajeva sveta.
Baziliku je sagradio papa Sisto III, između 432. i 440. godine, a posvećena je kultu Marije. Prema legendi, nakon što se Marija ukazala u snu papi Liberiju rekla mu je da će se odgovarajuće mesto za crkvu ukazati čudom. Petog avgusta (tokom letnja u Rimu) sneg je vrh Eskvilino brda. Kada je Papa shvatio šta se desilo lično je u snegu obeležio temelje za crkvu. Ovaj događaj se obeležava svake godine petog avgusta bacanjem latica belih ruža sa kupole bazilike.
Grobnica Šanguan Vaner
Šanguan Vaner (Shangguan Wan'er) je živela između 664. i 710. godine za vreme vladavine dinastije Tang, bila je savetnica prve kineske carice Vu Zetian (Wu Zetian), ali i druga supruga vladarkinog sina. To što je carska snaja je nije sprečilo da se upusti u aferu i s caričinim ljubavnikom. Živela je u burnom razdoblju dinastija Tang, tokom kojeg je bio niz državnih udara, ubistava i ljubavnih intriga.
Muž savetnice Šanguan Vaner, princ Li Šan nakratko je postao car, ali ubila ga je njegova prva supruga i domogla se prestola.
Njena grobnica otkrivena je u septembru 2013. godine u blizini aerodroma u Sjanjangu i veoma je važno otkriće zbog daljeg proučavanja dinastije Tang.
Rahilina grobnica
Rahilina grobnica smeštena je na severnom ulazu u Vitlejem, grad udaljen oko deset kilometara od Jerusalima. Rahila ili Rahel je bila biblijska proročica i prva žena proroka Jakova. Njena grobnica smatra se jednim od tri najveća i najsvetija mesta i u judaizmu i u hrišćanstvu i u islamu, a kako je povezana sa plodnošću, iako se danas nalazi u rizičnom području, brojne žene koje pokušavaju da ostanu u drugom stanju tu dolaze na hodočašće.
Danas je poznata i kao džamija Bilal bin Rabah.
Grobnica velike kraljice Maja
Ik ili Lejdi K'abel bila je moćna žena koja je živela najverovatnije u drugoj polovini 600-te godine nove ere. (Možda ćete je naći i pod imenima: Lady Snake Lord i Lady Waterlily Hand) Postala je deo kraljevske porodice El Peru-Vaka na severozapadu današnje regije Peten u Gvatemali. Nosila je najviši čin koji je postojao u klasičnom periodu Maja: vojni guverner/zapovednik.
Njena grobnica, otkrivena je 2004. godine.
Mauzolej Cecilije Metele
Cecilija Metela je bila rimska plemkinja iz doba kasne Republike, ćerka rimskog konzula i vojskovođe Kvinta Cecilija Metela Kretika i supruga diktatora Kornelija Sule.
Kada su na vlast u Rimu za vreme građanskog rata došli marijevci, bila je prisiljena da bežati u Grčku, gde je njen muž vodio rat protiv Mitridata. Tamo je rodila sina Fausta Kornelija i ćerku Faustu. Nakon muževog trijumfalnog povratka u Rim postala je "prva dama" Rima.
Nakon što je umrla, Sula je prekršio sopstvene zakone protiv luksuza kako bi joj priredio raskošanu sahranu i sagradio grobnicu koja spada u najočuvanije i najpoznatije spomenike duž Apijskog puta.
Pogrebni hram kraljice Hatšepsut
Žene – faraon Hatšepsut, neobična žene koja je vladala Egiptom od 1479. do 1458. g. p.n.e., a danas je poznata manje po tome što je vladala u zlatno doba egipatske XVIII dinastije, koliko po tome što je imala smelosti da sebe prikazuje kao muškarca. Hatšepsut je bila najstarija ćerka Tutmesa i njegove Velike kraljevske supruge, kraljice Ahmoze, koja je verovatno bila u bliskom srodstvu sa kraljem Ahmozeom. (Više pročitajte na linku Prva žena faraon: Hatšepsut, žena kralj Egipta)
Pogrebni hram kraljice Hatšepsut, sagrađen je oko 1485. p. n. e. u Deir-el-Bahriu u blizini Tebe uz kamenu liticu i pored još nekih bogova posvećen je bogu Amonu. Izvanredna građevina je delo najspretnijeg arhitekte toga doba Senenmuta.