Neuronauke tvrde da apstraktne pećinske gravure, nastale pre više od pola miliona godina, mogu da se smatraju prvim oblicima umetnosti. Ako je to tačno, umetnost je starija od homo sapiens-a.
Postoji dilema oko toga da li su apstraktni “crteži” (linije) koji datiraju iz perioda od pre više od pola miliona godina - pre nego što je čovek evoluirao, prvi oblici umetnosti. Ako jesu, onda su primer najstariije suštinske ljudske aktivnosti i govore nam mnogo toga važnog o ljudskoj evoluciji.
Profesor Frančesko d' Eriko, sa Univerziteta Borduks pronašao je način da reši ovu dilemu - posmatrajući uzorke ljudskog mozga kada bi prvi put ugledali fotografije pećinskih gravura. D'Eriko je procenjivao da li odgovori na prizore gravura liče na one koje imamo na fotografijama ili crtežima ili na kodirane verzije slika koje nemaju smisla.
D'Eriko je koristio fMRI tehnike kako bi mapirao aktivnost kiseonika u krvi kod 27 volontera kojima je prikazivana origiinalna i kodirana slika pećinskih gravura starih između 540 000 i 30 000 godina. Istim ispitanicima su prikazivane i kontrolne slike objekata i pejzaža u poređenju sa kodiranim verzijama ovih fotografija.
„Gledajući gravure, kod ispitanika su se aktivirali isti regioni mozga, u šablonina sličnim onima koji se aktiviraju percepcijom objekata”, napisali su ispitanici u Royal Society Open Science. Međutim, ovo nije bio slučaj kod percepcije kodiranih verzija. Autori tvrde da iako linije na prvi pogled deluju kao ništa, one komuniciraju kao organizovane vizuelne reprezentacije u mozgu.
„Rezultati podupiru hipotezu da ove gravure imaju vizuelna svojstva značajnih prikaza u današnjim ljudima”, dodali su naučnici.
Možda je pola miliona godina okruženosti izgrebanim objektima promenilo način na koji su naši mozgovi obrađivali ovakve prizore. Prema rezultatima sprovedenih testova, ovakve linije imale su simboličko značenje za one koji su ih napravili, a mi kada ih pogledamo vidimo prva uzbuđenja umetnosti.
Nemamo problem da kao umetnost prepoznamo pećinske ilustracije na kojima se nalaze ljudi i životinje, a koje se mogu naći u pećinama Evrope, Bornea i Australije, nastale pre oko 40 000 godina, i od kojih su neke izvanredne. Međutim, podeljena su mišljenja kada je reč o pretečama apstraktne umetnosti, kao što je na primer, "hešteg" star 70 000 godina ili šest precrtaih linija pronađenih u Južnoj Africi prethodne godine. Isti slučaj je i sa nacrtima otkrivenim na kostima, gvožđu ili školjkama dagnjama.
Nedavne studije pokazale su da su neke od apstraktnih crteža možda nacrtali Neandertalci, jer su nastali u periodu pre naseljavanja Evrope vrstom homo sapiens.
Ako je to tačno, onda umetnost nije svojstvena samo za homo sapiens-a.