Poznat slikar je kao reakciju na stravičan napad na baskijski grad 26. aprila 1937. godine naslikao delo koje je obeležilo njegov rad, ali i ceo jedan period u istoriji.
Pre Drezdena i Hirošime, a mnogo pre Mosula i Alepa, desila se Gernika. Mali trgovački grad u Baskiji sravnjen je sa zemljom 26. aprila 1937. godine, u prvom totalnom napadu iz vazduha na jedan civilni cilj u istoriji.
Puna tri sata avioni nacističke Nemačke, saveznika fašiste Franciska Franka, bombardovali su ovaj grad za vreme Španskog građanskog rata.
Taj napad izazvao je veliki bes i brojne demonstracije u svetu, a njegova najpoznatija posledica bio je nastanak čuvene slike Gernika, koju je Pablo Pikaso naslikao kao reakciju na užasni napad. Njena kopija i danas stoji u Savetu bezbednosti UN.
Na strašan događaj u Gerniki danas podsećaju Muzej i Park mira, koji okuplja preživele tog grada, ali i njihove sapatnike, preživele žrtve i potomke ništa manje strašnih razaranja Drezdena i Hirošime. Oni su se nedavno okupili kako bi izrazili svoj protest protiv ratova u Iraku i Siriji.
Na brdu iznad grada ponosno stoji jedan od simbola baskijskog identita, hrast iz Gernike (Gernikako Arbola), koji je zajedno sa neoklasičnim zdanjem Gradske skupštine preživeo i nadživeo Franka i njegove nemačke saveznike. Park mira krasi skulptura čuvenog vajara Henrija Mura Velika figura u skloništu.