Verovanje francuskog komandanta da može da fotografiše unutrašnje funkcionisanje uma imalo je značajan uticaj na modernu nauku.
Gospođa Darže je prilegla na kauč u suprugovoj radnoj sobi da se odmori kada joj je on prišao, držeći u rukama kutiju sa fotografskim pločama.
"Ugasiću lampu i pokušati da napravim fluidni snimak iznad sopstvenog čela", rekao joj, prema sopstvenim rečima, Luj Darže. "Daću ti ploču da i ti uradiš isto."
Sledeći njegova uputstva, gospođa Darže je držala ploču na udaljenosti od 2,5 centimetra, a u mraku su joj se sklopile oči. Trgla se iz sna kada joj je hladna, glatka ploča pala na lice, piše BBC.
Sutradan je francuski komandant uleteo u supruginu sobu sa razvijenom fotografijom u rukama. Ispod nejasne mrlje u obliku ptice napisao je: "Fotografija sna. Orao."
Bila je to jedna od fotografija koje su uverile Luja Daržea da je uspešno snimio misli projektovane iz ljudskog mozga. U pismu Francuskoj akademiji nauka 1904. godine tvrdio je da metoda može da otkrije šta se događa u ljudskom umu.
Na prelazu iz 19. u 20. vek, Daržeovi eksperimenti su bili u skladu sa tadašnjom trendovima. Deset godina ranije, nemački fizičar Vilhelm Rentgen prvi je opisao rendgenske zrake, pomoću kojih je snimio kosti šake svoje supruge. Ubrzo potom, Pjer i Marija Kiri dokazali su radioaktivnost polonijuma i radijuma.