Najpoznatiji gigant među sfingama, Velika sfinga u Gizi i dan danas inspiriše istraživače iz čitavog sveta da razreše zagonetku o tome koliko je tačno stara...
Gigantska statua s telom lava i glavom čoveka predstavlja nacionalni simbol i starog i modernog Egipta. O sfingi postoje mnoge legende i teorije, a o njenom nastanku se polemiše od davnina.
Jedna od najpoznatijih teorija o nastanku ovog monolita je da je stara oko 4.500 godina, i da je sagrađena u vreme četvrte egipatske dinastije za faraona Kefrena. Njegova piramida poznata je kao druga najviša u Gizi, odmah posle Keopsove - piramide njegovog oca.
Kako bi nadoknadio nedovoljnu visinu, Kefrenova piramida je izgrađena na uzvišenju, i okružena je kompleksom statua, uključujući i Veliku sfingu. Smatra se da je glava sfinge napravljena po liku samog faraona.
Međutim, nisu svi naučnici mislili da je Velika sfinga izgrađena za vreme Kefrena. Sredinom 19. veka, pojedini egiptolozi su isticali da se sfinga nalazi u kompleksu piramida i da nigde nije naglašeno da je bila pravljena za dotičnog faraona. Tokom godina, pojedini istraživači su je povezali sa Keopsom, i Džedef Reom, drugim Keopsovim sinom.
Jedna od novijih teorija kaže da je sfinga daleko starija od pretpostavljenog, tačnije oko 9,000 godina. Pristalice ove hipoteze ukazuju na veliku eroziju krečnjaka blizu vrha Velike sfinge, tvrdeći da je poslednji put region iskusio dovoljno padavina da izazove ovu vrstu erozije 7,000. godine pre nove ere
No, jedna od novijih teorija kaže da je sfinga daleko starija od pretpostavljenog, tačnije oko 9,000 godina. Pristalice ove hipoteze ukazuju na veliku eroziju krečnjaka blizu vrha Velike sfinge, tvrdeći da je poslednji put region iskusio dovoljno padavina da izazove ovu vrstu erozije 7,000. godine pre nove ere.
Datiovanje Velike sfinge nekoliko godina ranije nego što se veruje, ukazuje da je statua bila delo napredne civilizacije, koja je živela možda i pre starih Egipćana.
Ali većina naučnika i dalje ne prihvata nova saznanja i ove teorije.
Isklesana od prirodnog krečnjaka u Gizi, Velika sfinga erodira vrlo brzo i zato izleda daleko starije nego što zaista jeste. Prema navodima Udruženju straživača Starog Egipta (AERA), i arhitektonski i geološki dokazi slažu se sa time da su Velika sfinga i njen pridruženi kompleks hramova izgrađeni u isto vreme sa ostatkom Kefrenovog piramidalnog kompleksa, kao i time da su bili među poslednjim završenim građevinama.
Možda će vas zanimati i: