Još
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Tradicije i verovanja plemena kanibala koje je optuženo da je pojelo Rokfelera: Život naroda Asmat (VIDEO)

Tradicije po kojima su postali poznati, danas su deo istorije, ali se za pleme Asmat i danas vezuju priče o kanibalizmu i lovu na glave.

 Muškarci plemena Asmat rezbare drvo Izvor: GUDKOV ANDREY / Shutterstock.com

Drevno pleme Asmat je najveću pažnju javnosti dobilo kada ih je Karl Hofman u svom romanu Divlja žetva, optužio da su 1961. godine ubili i pojeli Majkla Rokfelera. Postoji mnogo teorija o nestanku sina poznatog bankara i guvernera Njujorka, Nelsona Rokfelera, ali nekako je ova, o kanibalskom plemenu sa Nove Gvineje - iako nikad dokazana - ostala najdominantnija.

Možda će vas zanimati i:

Asmat je pleme koje živi na malim ostrvima u vegetaciji mangrova u blizini mora, na južnoj strani zapadnog dela ostrva Nova Gvineja. Asmati su najpoznatije kanibalisko pleme na Papui.

Populacija Asmata se procenjuje na oko 65.000 ljudi, koji žive u selima sa populacijom do oko 2.000. Njihovi jezici pripadaju porodici Papuanskih jezika poznatoj kao Asmat-Kamoro, koja ima preko 50.000 govornika.

Pogledajte fotografije u galeriji:

Pripadnici plemena Asmat veruju da su nastali iz drveta, pa je ono za njih sveto. Od najranijih vremena bili su vešti u rezbarenju drveta od kog su pravili idole, ali i različite predmete koji se nalaze po muzejima širom sveta.

Ali, iako su nadalekopoznati po svojim rezbarijama, postoje tradicije po kojima su ipak poznatiji - lov na glave i kanibalizam.

Asmati imaju kult obožavanja lobanja. Pokojnicima bi izvadili mozak, a oči i nosne šupljine bi zatvarali kako bi sprečili da u lobanju uđu zli duhovi, ili iz nje izađu. Ovako modifikovane i ukrašene lobanje Asmati su izlagali na počasno mesto u svojim domovima.

Lobanje sus tavljali pod glavu umesto jastuka, ili iz njih pili napitak u koji se stavljao i mozak.

Osim što su lovili glave, "lovili su i imena". Verovali su da kada ubiju i pojedu čoveka, na njih prelaze njegove moći. Pojedinci često nose imena ubijenih neprijatelja. Nekada se dešavalo da novorođenče ne dobije ime sve dok članovi plemena ne ubiju nekoga iz neprijateljskog sela i "uzmu mu ime".

Danas su ove tradicije deo njihove istorije, a pojedine regije imaju i pisani oblik svog jezika.

Možda će vas zanimati i:

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Priroda

Nauka